Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH trebao bi postati alat koji ne samo da štiti prirodu, već i uključuje građane, nevladine organizacije i lokalne zajednice u procese njenog očuvanja, poručuju iz Aarhus centra u BiH.

Aarhus centar u BiH ističe da Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine mora biti instrument koji omogućava aktivno učešće građana, nevladinih organizacija i lokalnih zajednica u zaštiti prirodnih resursa.

Prema njihovom stavu, lokalne zajednice imaju ključnu ulogu jer upravo građani najbolje poznaju specifične ekološke karakteristike svog okoliša i često su prvi koji primijete prijetnje prirodi. Aktivno uključivanje stanovništva doprinosi jačanju socijalne kohezije i osjećaja odgovornosti prema prirodi.

Takav pristup, kako ističu, uvodi demokratski model zaštite prirode u kojem procesi očuvanja nisu isključivo u rukama državnih institucija, već i zajednica koje razumiju potrebe svojih ekosistema. Time se povećava transparentnost i omogućava izražavanje različitih interesa u javnom prostoru.

Građanske inicijative, dodaju iz Aarhus centra, mogu značajno doprinijeti bržem prepoznavanju ugroženih područja koja još nisu formalno zaštićena, ali imaju ključnu važnost za očuvanje bioraznolikosti.

Osim toga, aktivno učešće građana otvara mogućnost razvoja održivih projekata — od ekološkog turizma do lokalnih inicijativa koje doprinose i ekonomskom razvoju i zaštiti prirode.

– „Zaštićena područja ne treba samo prepoznati, nego ih i očuvati kroz participaciju i zajedničku odgovornost svih nas“, poručuju iz Aarhus centra u BiH.

Izbor: Aarhus centar u BiH