Napadi, prijetnje i politički utjecaji obilježili 2024. godinu

Izvještaj američkog State Departmenta o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu upozorava da, iako zakoni garantuju slobodu izražavanja i medija, vlasti se tokom godine nisu dosljedno pridržavale ovog prava.

Prema podacima Udruženja BH Novinari (BHN), zabilježen je porast slučajeva zastrašivanja, uznemiravanja, političkih pritisaka i prijetnji, uključujući i prijetnje smrću, u odnosu na 2023. godinu. Zaključno sa julom, Free Media Help Line evidentirala je 53 slučaja navodnog kršenja prava i sloboda novinara, od čega jednu prijetnju smrću. Samo četvrtina tih slučajeva prijavljena je policiji i pravosuđu, dok BHN upozorava da i sami pravosudni organi trpe političke pritiske da ne procesuiraju prijetnje.

Jedan od slučajeva koje Izvještaj izdvaja odnosi se na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je u junu javno nazvao televiziju BNTV „izdajničkim medijem“, što je izazvalo osude međunarodnih i domaćih organizacija za slobodu medija.

Kriminalizacija klevete i autocenzura

Novinari u Republici Srpskoj nastavili su proteste protiv zakona iz oktobra 2023. kojim je kriminalizirana kleveta, za koji nevladine organizacije tvrde da nije u skladu s evropskim standardima. Zakon formalno zabranjuje govor mržnje, ali se u praksi rijetko provodi, a gotovo nikada u online medijima.

Izvještaj spominje i presudu Vojinu Pavloviću, predsjedniku organizacije Istočna alternativa, koji je u aprilu 2024. godine osuđen zbog negiranja genocida i podsticanja mržnje, nakon što je postavljao plakate kojima se negira genocid u Srebrenici.

Također se navodi da su javni službenici i političari nerijetko pokušavali uticati na rad redakcija, dok su pojedini mediji posezali za autocenzurom zbog pravnih, finansijskih i političkih pritisaka. Pojedini kritički orijentisani mediji suočili su se s gubitkom oglašivača i otežanim sklapanjem poslovnih ugovora.

Politički pritisci i slabljenje transparentnosti

State Department podsjeća na izjavu ministra vanjskih poslova BiH i lidera NiP-a Elmedina Konakovića iz februara, kada je sugerisao da bi javni emiteri BHRT i FTV mogli riješiti finansijske probleme ukoliko „rade po diktatu“ vladajuće koalicije. Organizacije za slobodu medija ocijenile su ovaj stav kao otvoreni politički pritisak.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i dalje je bez punog institucionalnog kapaciteta, jer mandat njenog Vijeća nije obnovljen od 2017. godine, dok je pozicija generalnog direktora ostala upražnjena.

Izvještaj kritikuje i novi Zakon o slobodi pristupa informacijama, usvojen 2023. godine, jer je dodatno ograničio pristup podacima od javnog značaja i nije predvidio nezavisno tijelo koje bi nadziralo njegovu provedbu.

Pokušaji zaštite novinara

Ipak, izvještaj bilježi i određene napore u očuvanju sigurnosti novinara. Od novembra 2023. do maja 2024. uspostavljeno je oko 30 „kontakt tačaka“ u policiji i tužilaštvima zaduženih za praćenje prijetnji, evidentiranje slučajeva i pokretanje hitnih istraga.

U zaključku se ističe da je 2024. godina u Bosni i Hercegovini bila obilježena rastućim pritiscima na medije i novinare, uz istovremeno slabe institucionalne mehanizme zaštite slobode izražavanja.

Izvor: BH Novinari, autorski članak Lajla Zaimović Kurtović