Dok se sada očekuje prihod od 700.000 do 800.000 KM, procjene pokazuju da bi nakon zoniranja taj iznos mogao biti znatno veći, lak i do 500.000 KM.

Na 19. redovnoj sjednici Gradskog vijeća Lukavac gradonačelnik Edin Delić zatražio je da se naknadno na dnevni red uvrste dvije tačke, među kojima i ona koja se odnosi na izdavanje dozvola za nadogradnju jednog postojećeg poslovnog objekta i izgradnju novog stambeno-poslovnog objekta spratnosti 5+7.

Riječ je o investiciji koja obuhvata približno 11.500 kvadratnih metara budućeg prostora – oko 5.500 m² novog stambeno-poslovnog objekta i oko 6.000 m² nadogradnje postojećeg poslovnog objekta. Planirano je i da se parking mjesta za potrebe oba objekta grade na javnoj površini u vlasništvu Grada Lukavca, pri čemu bi ta površina ostala u javnoj upotrebi i gradskom vlasništvu.

Tokom obrazloženja hitnosti navedeno je da će Grad Lukavac po osnovu rente i naknade za uređenje građevinskog zemljišta od ove investicije naplatiti između 700.000 i 800.000 KM, u zavisnosti od konačno razrađenog projekta.

Međutim, nakon rasprave vijećnika Suada Sakibašića otvorena su pitanja da li se iza zahtjeva za hitnim odlučivanjem kriju i drugi razlozi osim onih koje je iznio predlagač.

Naime, lokacija na kojoj je planirana izgradnja trenutno nije obuhvaćena Regulacionim planom, odnosno ne nalazi se ni u jednoj gradskoj zoni. Upravo ta činjenica otvara pitanje da li postoji interes da se dozvole izdaju prije nego što predmetne parcele budu obuhvaćene novim planskim dokumentom.

Prema informacijama iznesenim na sjednici, Grad će i prema sadašnjem obračunu, dok predmetne parcele još nisu obuhvaćene gradskim zonama, naplatiti između 700.000 i 800.000 KM po osnovu rente i naknade za uređenje građevinskog zemljišta.

Međutim, nakon što ovaj dio grada bude obuhvaćen Regulacionim planom i svrstan u odgovarajuću gradsku zonu, visina tih naknada obračunavaće se prema koeficijentima propisanim za zonu u kojoj se zemljište nalazi. Budući da su koeficijenti u višim zonama veći, za očekivati je i veći prihod gradskog budžeta.

Na osnovu tipičnih odnosa koeficijenata koji se primjenjuju u odlukama o građevinskom zemljištu, okvirna procjena izgleda ovako:

  • Sada (lokacija nije u gradskoj zoni): 700.000–800.000 KM.
  • Ako bi lokacija bila u Zoni 2: približno 900.000–1.050.000 KM.
  • Ako bi lokacija bila u Zoni 1: približno 1.100.000–1.300.000 KM.

To znači da bi, okvirno, Grad Lukavac po sadašnjim uslovima mogao naplatiti:

  • oko 200.000 do 300.000 KM manje nego kada bi predmetne parcele bile uvrštene u Zonu 2;
  • odnosno oko 400.000 do 500.000 KM manje nego kada bi se nalazile u Zoni 1.

Upravo zbog toga nameće se pitanje da li investitor ima interes da potrebne dozvole dobije prije nego što predmetne parcele budu obuhvaćene Regulacionim planom i sistemom gradskih zona. Ukoliko bi se dozvole izdale prije stupanja na snagu novih planskih rješenja, gradnja bi se odvijala prema trenutno važećem obračunu, dok bi nakon zoniranja naknade potencijalno bile znatno veće.

Treba naglasiti da se radi o okvirnoj procjeni, a ne o zvaničnom obračunu. Za precizno utvrđivanje iznosa potrebno je primijeniti koeficijente iz važeće Odluke Grada Lukavca o građevinskom zemljištu, kojom su propisani kriteriji za obračun naknada za zemljište izvan zona, kao i za Zonu 1 i Zonu 2. Tek primjenom tih koeficijenata na konačnu bruto razvijenu površinu objekata može se utvrditi tačan finansijski efekat.

Bez obzira na konačan iznos, Salibašićeva rasprava na sjednici otvorila je legitimno pitanje da li je hitnost uvrštavanja ove tačke na dnevni red motivisana isključivo potrebom ubrzanja investicije ili i činjenicom da će buduće zoniranje ovog dijela grada promijeniti način obračuna naknada, a samim tim i visinu prihoda koje bi ostvario budžet Grada Lukavca.

Budžet građana ili interes investitora- javni ili privatni interes?

Na kraju ostaje pitanje od javnog interesa: da li će hitnim izdavanjem dozvola prije nego što predmetne parcele budu obuhvaćene Regulacionim planom i gradskim zonama budžet Grada Lukavca svjesno biti uskraćen za značajan iznos javnog novca? Ako su okvirne procjene tačne, razlika između sadašnjeg obračuna i obračuna nakon zoniranja mogla bi iznositi od 200.000 do 300.000 KM u slučaju svrstavanja u Zonu 2, odnosno čak 400.000 do 500.000 KM ukoliko bi lokacija bila uvrštena u Zonu 1.

Naravno, cilj lokalne zajednice ne bi trebao biti da dodatno opterećuje ili obeshrabruje investitore. Naprotiv, svaka ozbiljna investicija koja donosi nova radna mjesta i razvoj zaslužuje podršku. Međutim, u ovom slučaju postavlja se pitanje prioriteta.

Predlagač ove odluke nastupa kao gradonačelnik i menadžer Grada Lukavca, čija je primarna obaveza da štiti javni interes i budžet grada, a ne interese pojedinačnog investitora.

Zato je legitimno pitati da li u ovakvim situacijama prednost treba dati budžetu svih građana Lukavca ili finansijskoj koristi jednog investicionog projekta. Takva pitanja zaslužuju jasan odgovor i potpuno obrazloženje prije donošenja odluka koje mogu imati višestotinehiljadni finansijski efekat na gradski budžet.