Hrvatski novinar i istraživač najavljuje nova pitanja o navodnoj komunikaciji između Sarajeva i Beograda, ulozi Zagreba, te mogućoj povezanosti slučajeva „Srebrenica“ i „Sarajevo safari“

Hrvatski novinar, publicista i istraživač Domagoj Margetić najavio je nova pitanja koja se odnose na ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini, posebno na događaje vezane za Srebrenicu, komunikaciju tadašnjeg političkog vrha BiH sa Beogradom, ali i navode o tzv. „Sarajevo safariju“.

Poznavajući Margetićev dosadašnji način rada, uz nova pitanja uskoro bi mogla biti objavljeni i odgovori uz dodatnu dokumentaciju i druge materijalr – od dokumenata i audio-zapisa do video materijala i drugih oblika dokaza.

Margetić, između ostalog, postavlja pitanje da li je Alija Izetbegović uoči pada Srebrenice zaista pregovarao ili dogovarao određene aranžmane sa Beogradom, te da li je tadašnja Služba državne bezbjednosti Srbije takve razgovore snimala i dokumentovala.

Jedno od pitanja odnosi se i na komunikaciju u periodu kada su, zbog ratnih okolnosti, direktne komunikacije sa Srebrenicom bile otežane ili onemogućene. Margetić pita da li je komunikacija u određenom trenutku išla preko Zagreba.

U tom kontekstu postavlja i pitanje uloge Ševka Omerbašića, odnosno navoda da je Omerbašić, dok se nalazio u Zagrebu, telefonski razgovarao sa Srebrenicom i predlagao predaju uz tvrdnju da će biti obezbijeđene potrebne garancije.

Riječ je o veoma ozbiljnim navodima koje je potrebno posmatrati kao pitanja i tvrdnje koje zahtijevaju provjeru kroz autentične dokumente, snimke, svjedočenja i druge relevantne dokaze.

Margetić istovremeno otvara i šire pitanje mogućeg odnosa između onoga što naziva „Dosjeom Srebrenica“ i „Dosjeom Sarajevo safari“.

Jedno od njegovih pitanja glasi: da li je nakon 1995. godine eventualna trgovina informacijama, odnosno međusobno ucjenjivanje tim dosjeima, moglo uticati na spremnost određenih struktura da istražuju navode o tzv. ljudskim safarijima tokom opsade Sarajeva?

U svojim pitanjima Margetić pominje i Nedžada Ugljena, nekadašnjeg visokog funkcionera tadašnje službe sigurnosti, te postavlja pitanje da li je njegova likvidacija bila povezana s njegovim eventualnim postupanjem u vezi s ovim pitanjima.

Dalje se otvara i pitanje da li su određene strukture povezane sa SDA i tadašnjim političkim vrhom BiH eventualno opstruirale istrage ili diskreditovale istraživanja koja su se odnosila na navode o „Sarajevo safariju“.

Margetić u tom kontekstu pominje i osobu koju označava nadimkom „Šćepo“, koju dovodi u vezu sa KOS-om i DB-om, te postavlja pitanje da li su određeni mediji mogli biti korišteni za uticaj na javnost i eventualno prikrivanje ili diskreditaciju istraživanja o navodnim „ljudskim safarijima“.

Dokumentacija bi trebala dati odgovore

S obzirom na težinu navoda, ključni dio eventualnog nastavka Margetićevog istraživanja bit će provjerljivost materijala na kojima se ove tvrdnje zasnivaju.

Ako budu objavljeni originalni dokumenti, autentični audio ili video zapisi, službene zabilješke, komunikacije, svjedočenja ili drugi relevantni materijali, njihovu autentičnost i kontekst potrebno je zasebno provjeravati.

Posebno je važno razlikovati ono što je dokumentovano i sudski ili službeno utvrđeno od istraživačkih hipoteza, svjedočenja, tvrdnji pojedinaca i pitanja koja tek čekaju potvrdu.

Upravo zbog toga nova Margetićeva pitanja, ukoliko budu praćena konkretnom dokumentacijom, mogu otvoriti prostor za provjeru niza tvrdnji koje su godinama prisutne u javnosti, ali i zahtijevati ozbiljnu stručnu, novinarsku i institucionalnu provjeru.

Za sada, međutim, sama postavljena pitanja ne predstavljaju dokaz da su navedeni događaji, dogovori ili veze zaista postojali.

Margetićeva kompletna objava:

Da li je Alija Izetbegović stvarno dogovarao s Beogradom predaju Srebrenice?! Da li je DB Srbije snimio i zadokumentovao te razgovore? Kad su komunikacije bile nemoguće je li istina da je komunikacija išla preko Zagreba?! Je li istina da je u jednom trenutku u dogovoru s Alijom Ševko Omerbašić na telefonskoj vezi sa Srebrenicom iz Zagreba predlagao da se predaju da imaju sve potrebne garancije?! Je li političko Sarajevo od 1995. zbog uzajamne ucjene Dosjeom Srebrenica i Dosjeom Sarajevo safari, zabranjivalo i onemogućavalo istragu ljudskih safarija u opsadi Sarajeva?! Je li Nedžad Ugljen likvidiran zato što je postupao protiv ovog zločinačkog dogovora šutnje?! Je li upravo trgovina ovim dosjeima razlog zbog kojeg SDA strukture i Izetbegovićevo podzemlje i danas opstruira istragu i diskreditira istraživanja o Sarajevo safarijima?! Je li se zbog ovakvih igara u zataškavanje ljudskih safarija u opsadi Sarajeva uključio i KOS-DB saradnik “Šćepo” sa svojim medijima?!

Izvor: FB