Kompanija 2022. i 2021. poslovala u minusu -114.000 KM, odnosno -16.000 KM, dok je 2023. završila u plusu oko 8.500 KM, dugoročne obaveze varirale su od 225.000 KM u 2022. godini, do 257.000 KM u 2023, dok negativan iznos kapitala ukazuje na gubitke u poslovanju, preveliku zaduženost i nedostatak svježeg kapitala, na što nije uticalo povećanje minimnlne plate.

Od 8. januara se na web portalima se mogao pročitati članak o maloj BH kompaniji GST Bosnia d.o.o. Maglaj, čiji direktor Sead Kovačević krivi povećanje minimalca na 1.000 KM za moguće otpuštanje radnika.

Direktor ove kompanije je za medije izjavio da je kompaniju prije Nove Godine posjetila delegacija iz Njemačke, i prema njegovim riječima:

– „Na osnovu rezultata koje mi postižemo, bili su oduševljeni. Naš rad, kvalitativno i kvantitativno, bolji je i od Nijemaca i od Mađara.“

Kompanija GST Bosnia d.o.o. Maglaj je jedna od onih koje u medijima tvrde kako se suočava se s problemima gotovo isključivo zbog povećanja minimalne neto plate u FBiH, što je, po njima, poremetilo njihove planove za razvoj.

Direktor Sead Kovačević izjavio je da su njemački partneri bili oduševljeni radom kompanije, no da zbog novih zakona moraju zaustaviti projekte, uključujući kupovinu zemljišta za novu halu. Kovačević smatra da ovakve odluke ugrožavaju investicije i budućnost kompanije, dok zemlje poput Mađarske primjenjuju povoljnije zakone za privredu.

A kako je u prošlosti poslovala i razvijala se ova kompanija, konkretno u periodu od osnivanja 2021. do 2023. godine?

Kompanija GST d.o.o. Maglaj osnovana je 22.2.2021. godine pod JIB 4219104490006, sa sjedištem na adresi: Liješnica bb, 74250 Maglaj, a puno, drugo ime joj je “GST Bosnia d.o.o.” Kompanija je registrovana za djelatnost “C 29.31 – Proizvodnja električne i elektroničke opreme za motorna vozila”, a zastupnik i direktor kompanije je g. Kovačević Sead.

Kompanija je osnovana sa osnivačkim kspitalom od 1.000,00 KM, a na dan osnivanja u 2021. godini imala 1 radnika – pretpostavljamo samo direktora, da bi naredne 2022. imala 13 radnika, a 2023. 20 radnika.

Kompanija nikada nije bila i nije u blokadi, nije u stečajnom postupku i nema poreznog duga.

Poslovanje kompanije po godinama:

Ukupni prihodi

  1. 123.251,00 KM
  2. 432.468,00 KM
  3. 654.983,00 KM

Ukupni rashodi:

  1. 237.464,00 KM
  2. 449.317,00 KM
  3. 646.632,00 KM

Rezultat poslovanja:

  1. -114.213,00 KM
  2. -16.849,00 KM
  3. 8.351,00 KM

Neto dobit:

  1. 0,00 KM
  2. 0,00 KM
  3. 8.351,00 KM

Neto gubitak perioda:

  1. 114.213,00 KM
  2. 11.995,00 KM
  3. 0,00 KM

Kapital:

  1. 0,00 KM
  2. -130.062,00 KM
  3. -121.711,00 KM

Stalna sredstva:

  1. 56.006,00 KM
  2. 62.203,00 KM
  3. 59.848,00 KM

Kratkoročne obaveze:

  1. 15.345,00 KM
  2. 2.366,00 KM
  3. 20.558,00 KM
    (U kratkotočne obaveze spadaju:
    – Kratkoročne obaveze preduzeća, krediti s rokom dospijeća do jedne godine, obaveze prema dobavljačima, obaveze za poreze i doprinose, obaveze prema zaposlenima (plaće, bonusi), obaveze po osnovu kamata, svansi primljeni od kupaca i ostale kratkoročne obaveze.)

Dugoročne obaveze:

  1. 224.539,00 KM
  2. 255.800,00 KM
  3. 258.320,00 KM
    (Dugoročne obaveze kompanije uključuju: dugoročne kredite, obveznice, leasing obaveze, penzijski i mirovinski fondovi, dugoročni dugovi prema dobavljačima o ostale dugoročne obveze)

EBITDA

  1. -114.213,00 KM
  2. -16.849,00 KM
  3. 8.351,00 KM
    (Pojednostavljeno rečeno, EBITDA je mjera koja pokazuje koliko kompanija zarađuje od svog osnovnog poslovanja, prije nego što se uzmu u obzir troškovi kamata, poreza, i troškovi vezani za imovinu (kao što su amortizacija i deprecijacija). To pomaže da se vidi koliko je kompanija profitabilna iz svog svakodnevnog rada.)

Izvor podataka: FIA, APIF i direkcija za financije Brčko

Šta se može zaključiti o kompaniji ako su ovo podaci o njenom poslovanja za zadnje tri godine?

Na temelju ovih podataka o poslovanju kompanije za posljednje tri godine, može se donijeti nekoliko zaključaka:

  1. Povećanje prihoda:
    Kompanija je postigla značajan rast u prihodima    , s povećanjem sa 123.251,00 KM u 2021. na 654.983,00 KM u 2023. To ukazuje na rast poslovne aktivnosti i mogućnost širenja tržišta ili novih izvora prihoda.
  2. Povećanje rashoda:
    Rashodi su također rasli iz godine u godinu    , što je uglavnom u skladu s rastom prihoda. Međutim, ako se povećanje rashoda nije pratilo s proporcionalnim povećanjem prihoda, to bi moglo ukazivati na izazove u upravljanju troškovima.
  3. Preokret u rezultatu poslovanja:
    Nakon negativnih rezultata poslovanja u 2021. (-114.213,00 KM) i 2022. (-16.849,00 KM), kompanija je 2023. ostvarila pozitivan rezultat poslovanja (8.351,00 KM). Ovo može ukazivati na blago poboljšanje u efikasnosti poslovanja ili smanjenje gubitaka, što je pozitivan signal za budućnost.
  4. Neto dobit i neto gubitak:
    Kompanija je 2021. i 2022. imala nulu u neto dobiti, dok je 2023. ostvarila neto dobit od 8.351,00 KM    . To znači da je kompanija izbjegla neto gubitak 2023. godine, što je dobar znak oporavka.
  5. Kapital:
    Kompanija je imala negativan kapital u 2022. (-130.062,00 KM) i 2023. (-121.711,00 KM    ), što ukazuje na probleme s solventnošću i likvidnošću. Negativan kapital znači da su obaveze preduzeća veće od njegovih aktiva, što može biti znak financijskih poteškoća.
  6. Stalna sredstva:
    Stalna sredstva su relativno stabilna, s manjim varijacijama kroz razdoblje, što sugerira da kompanija nije uložila znatnija sredstva u dugoročnu imovinu.
  7. Obaveze:
    Kompanija je smanjila svoje kratkoročne obaveze 2022. godine, ali je 2023. ponovno došlo do povećanja. Dugoročne obaveze su stabilne, ali njihova visina sugerira da kompanija ima značajan dug, što može biti zabrinjavajuće.
  8. EBITDA:
    EBITDA je bila negativna u 2021. i 2022. godini, što ukazuje na to da kompanija nije bila u mogućnosti generirati operativnu dobit bez uključivanja kamata, poreza i amortizacije. Međutim, 2023. je zabilježen pozitivan EBITDA, što znači da je poslovanje postalo profitabilnije.

Zaključak:
Kompanija je u 2023. godini ostvarila mali pozitivan pomak u poslovanju, postigavši profit nakon nekoliko godina negativnog rezultata. Međutim, negativan kapital i visoke obaveze ukazuju na to da je kompanija još uvijek u fazi oporavka, te će biti potrebno dodatno upravljanje financijama kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i solvencija.

Detaljnije o iznosu kapitala iskazanom u minusu

Kapital kompanije predstavlja razliku između ukupne imovine i ukupnih obaveza. Drugim riječima, to je iznos koji ostaje vlasnicima nakon što se podmire sve obaveze prema trećim stranama. Kapital se često naziva i neto vrijednost ili vlasnička glavnica.

Kapital može uključivati:

  • Osnovni kapital: Sredstva uložena od strane vlasnika ili dioničara.
  • Zadržana dobit: Dobit iz prethodnih godina koja nije isplaćena kao dividenda.
  • Rezerve: Sredstva izdvojena za specifične svrhe.

Kada je kapital u minusu?

Kapital je u minusu kada obaveze kompanije premašuju njenu imovinu. To se naziva negativan kapital ili tehnološka insolventnost. Ovo stanje može biti pokazatelj problema, uključujući:

  1. Gubitke u poslovanju: Kompanija akumulira više gubitaka nego što ima sredstava.
  2. Prevelika zaduženost: Obaveze su prevelike u odnosu na imovinu.
  3. Nedostatak svježeg kapitala: Vlasnici ili investitori nisu uložili dovoljno sredstava za pokrivanje gubitaka.

Posljedice negativnog kapitala:

  • Smanjena kreditna sposobnost kod banaka i investitora.
  • Potencijalni rizik od stečaja ako kompanija ne može servisirati svoje obaveze.
  • Loš signal za povjerenje kupaca, dobavljača i drugih poslovnih partnera.

Šta to govori o menadžmentu i upravljanju kompanijom?

Na temelju prikazanih podataka o poslovanju kompanije, može se donijeti nekoliko zaključaka o sposobnosti menadžmenta u upravljanju kompanijom:

  1. Negativni rezultati u prva dva razdoblja (2021. i 2022. godine):
    Menadžment nije bio u mogućnosti ostvariti profit u prvim godinama poslovanja (2021. i 2022.). To može ukazivati na nedovoljno učinkovito upravljanje troškovima, lošu procjenu tržišta, ili loše odluke u pogledu investicija i poslovnih strategija. Gubitak kapitala i negativna EBITDA također sugeriraju probleme u osnovnom poslovanju i održavanju likvidnosti.
  2. Blag oporavak u 2023. godini:
    Pozitivan rezultat poslovanja i neto dobit u 2023. godini ukazuju na to da je menadžment uspio implementirati efikasne promjene u poslovanju. Moguće je da su optimizirani troškovi, povećani prihodi ili smanjeni gubici, što je rezultiralo poboljšanjem u poslovnim rezultatima. Ovo pokazuje sposobnost menadžmenta da prepozna i reagira na problematična područja, te da učini potrebne korekcije.
  3. Povećanje prihoda:
    Rastući prihodi iz godine u godinu ukazuju na to da menadžment kompanije ima sposobnost da identifikuje nove prilike na tržištu i razvija poslovanje. Ovo može biti rezultat uspješne marketinške strategije, širenja asortimana proizvoda ili usluga, ili proširenja tržišta.
  4. Negativni kapital i obaveze:
    Iako je kompanija ostvarila profit u 2023. godini, negativan kapital i visoke obaveze ukazuju na to da menadžment još uvijek nije potpuno stabilizirao financijsku strukturu kompanije. Dugoročne obaveze i negativan kapital sugeriraju da bi menadžment mogao imati izazove u smanjenju duga i poboljšanju solventnosti. To također ukazuje na potrebu za daljnjim poboljšanjima u upravljanju financijama i planiranju dugoročnog razvoja.
  5. Upravljanje troškovima i operativnom efikasnošću:
    Pozitivan EBITDA u 2023. godini sugerira da je menadžment počeo bolje upravljati operativnim troškovima, te da su poboljšani operativni procesi. Međutim, rastući rashodi u odnosu na prihode i dalje ukazuju na to da menadžment mora još dodatno usmjeriti napore ka optimizaciji troškova.

Može li se na osnovi svega rečenog zaključiti da je kompanija u lošoj situaciji zbog dosadašnjeg načina upravljanja a ne zbog povećanja minimalne plate?

Da, na osnovu negativnog kapitala i drugih finansijskih pokazatelja, često se može zaključiti da je kompanija u teškoj situaciji zbog načina upravljanja, a ne nužno zbog povećanja minimalne plate. Evo i zašto:

1. Finansijsko upravljanje

Povećana zaduženost: Ako kompanija konstantno uzima kredite ili ima velike obaveze koje premašuju njenu imovinu, to ukazuje na loše finansijsko planiranje.

Nedostatak rezervi: Zdrave kompanije obično formiraju rezerve za pokrivanje iznenadnih troškova, uključujući rast plata. Ako to nije slučaj, problem je u upravljanju.

2. Efikasnost poslovanja

Slaba produktivnost: Ako produktivnost zaposlenih nije na nivou koji omogućava održivo poslovanje, povećanje plata može dodatno otežati situaciju. Međutim, problem je u osnovi u organizaciji rada.

Nepotrebni troškovi: Prevelika administracija, loša ulaganja ili rasipanje resursa često opterećuju finansije kompanije.

3. Planiranje i prilagođavanje

Kompanije koje se prilagođavaju promjenama (npr. povećanju minimalne plate) obično unaprijed planiraju optimizaciju procesa, automatizaciju ili povećanje prihoda. Ako kompanija to ne radi, problem je u strategiji, a ne u povećanju plata.

4. Minimalna plata kao izgovor

Povećanje minimalne plate može uticati na troškove, ali ako je kompanija već bila u lošoj finansijskoj situaciji, to je samo dodatni pritisak na već postojeće probleme. Glavni uzroci često su loše upravljanje i neefikasnost.

Zaključak:

Dok povećanje minimalne plate može biti izazov za neke kompanije, prava osnova teške situacije često leži u načinu upravljanja resursima, planiranju i organizaciji poslovanja. Ako kompanija ima negativan kapital i problematične finansijske pokazatelje, povećanje plata samo otkriva dublje sistemske probleme.