Tekst Dokumentovano.ba otvara raspravu o odnosu javnih i privatnih univerziteta u Tuzlanskom kantonu, uz tvrdnje o političkoj kampanji, dok zvanični podaci pokazuju dominantan udio javnog univerziteta.
STATISTIKA VISOKOG OBRAZOVANJA U TK: JAVNI UNIVERZITET DOMINIRA
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za akademsku 2025/2026. godinu, na javnom Univerzitetu u Tuzli studira oko 6.849 studenata (83,8%), dok na četiri privatna univerziteta zajedno studira oko 1.327 studenata (16,2%).
To, kako se navodi, znači da javni univerzitet ima više nego pet puta više studenata od svih privatnih zajedno, a sličan odnos se bilježi i prethodnih godina.
Zvanični izvori koje autor navodi uključuju publikacije Federalnog zavoda za statistiku za 2023/2024, 2024/2025 i 2025/2026. godinu.
KAMPUS OD 300 MILIONA KM I KLJUČNO PITANJE O OPRAVDANOSTI
U tekstu se problematizira planirani projekat Kampusa u Tuzli, procijenjene vrijednosti oko 300 miliona KM.
Postavlja se pitanje da li je, čak i u hipotetičkom scenariju ukidanja svih privatnih univerziteta, njihov udio od 16% dovoljan da značajno promijeni broj studenata na javnom univerzitetu i time opravda tako veliki infrastrukturni projekat.
Zaključak autora je da, prema toj računici, ukidanje privatnih univerziteta ne bi bitno promijenilo ukupnu sliku upisa.
POLITIČKE OPTUŽBE I TVRDNJE O “HAJKI”
U tekstu se navodi da postoji “politička i medijska kampanja” protiv privatnih univerziteta, uz tvrdnju da se oni prikazuju kao problem visokog obrazovanja.
Kao dio argumentacije citira se izjava premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića o potrebi jačanja javnog univerziteta i rješavanja odlaska studenata na privatne visokoškolske ustanove.
Autor tvrdi da se time stvara narativ prema kojem su privatni univerziteti glavni razlog slabijeg broja studenata na javnom univerzitetu.
TVRDNJE O UNIVERZITETIMA, DIPLOMAMA I SISTEMU
U tekstu se dodatno iznose tvrdnje o:
- navodnim problemima sa diplomama u visokom obrazovanju,
- sudskim presudama u pojedinim slučajevima,
- i ranijim aferama u obrazovnom sektoru.
Ove tvrdnje se koriste kao dio šire argumentacije o potrebi da se, kako se navodi, javna rasprava ne fokusira isključivo na privatne univerzitete.
EKONOMSKO PITANJE: GDJE IDE 300 MILIONA KM?
Centralni dio teksta odnosi se na pitanje opravdanosti ulaganja u Kampus.
Navodi se da bi sredstva mogla biti alternativno usmjerena u:
- zdravstvo,
- obrazovanje,
- socijalnu zaštitu,
- puteve i infrastrukturu.
Autor postavlja pitanje da li su rađene dovoljno detaljne analize isplativosti projekta i njegovog realnog uticaja na broj studenata.
TVRDNJE O POLITIČKIM I EKONOMSKIM INTERESIMA
U tekstu se iznose i tvrdnje da veliki infrastrukturni projekti često uključuju višegodišnje javne nabavke i ugovore, što autor povezuje s mogućim političko-ekonomskim interesima.
Naglašava se da se radi o interpretaciji i postavljanju pitanja, a ne o direktnim dokazanim tvrdnjama.
GLAVNA PORUKA TEKSTA
Prema autoru, osnovna poruka je da:
- privatni univerziteti ne mogu biti glavni uzrok problema u visokom obrazovanju,
- statistika studenata ne opravdava tezu o njihovoj presudnoj ulozi,
- i da javnost ima pravo tražiti detaljna objašnjenja o opravdanosti velikih javnih ulaganja.
ZAKLJUČAK I NAJAVA DALJIH AKCIJA
Tekst završava tvrdnjom da će biti objavljeni dodatni materijali i imena učesnika u, kako se navodi, “političko-medijskoj kampanji”, te najavom mogućih pravnih koraka.
Autor poručuje da javnost treba sama procijeniti argumente i postavlja pitanje prioriteta javne potrošnje u Tuzlanskom kantonu.
Kompletan tekst možete pročitati na Dokumentovano.ba
Izvor: FB
