Direktor ukazuje na proceduralne propuste i osporava razloge za smjenu, dok predsjednik Nadzornog odbora upozorava na ozbiljne finansijske probleme i potrebu hitne revitalizacije preduzeća

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Lukavac usvojena je prethodna saglasnost za razrješenje direktora JP Rad d.o.o. Lukavac Muhameda Spahića. Prije donošenja odluke, vijećnicima su se obratili i direktor Spahić i predsjednik Nadzornog odbora Zuhdija Hrvatović, iznoseći svoje viđenje stanja u preduzeću, razloga za pokretanje postupka razrješenja i problema s kojima se suočava najveće javno komunalno preduzeće u gradu.

Njihova izlaganja pokazala su da među rukovodstvom i Nadzornim odborom postoje značajna neslaganja oko uzroka problema, odgovornosti za nastalu situaciju i načina na koji bi trebalo pristupiti sanaciji poslovanja.

Spahić: Plan poslovanja nije bio problem, već pokazatelj stvarnog stanja

Direktor Muhamed Spahić u svom obraćanju naglasio je da želi spriječiti stvaranje, kako je rekao, „krive slike“ o radu preduzeća i njegovoj ulozi kao direktora.

Posebno se osvrnuo na plan poslovanja, koji je bio jedan od ključnih razloga zbog kojih je Nadzorni odbor pokrenuo inicijativu za njegovo razrješenje.

Prema njegovim riječima, prvobitni nacrt plana poslovanja pokazivao je projektovani gubitak od oko 1,1 milion KM. Nakon izrade prijedloga nove sistematizacije i planiranja smanjenja broja zaposlenih, taj iznos je, kako tvrdi, smanjen na približno 700.000 KM.

Spahić je istakao da nije želio prikazivati uljepšanu finansijsku sliku preduzeća, već realno stanje.

Istovremeno je ukazao da je budžetskim odlukama JP Rad ostao bez dodatnih 350.000 KM, što je, prema njegovom mišljenju, dodatno pogoršalo finansijske pokazatelje.

Primjedbe na rad Nadzornog odbora

Veći dio svog izlaganja Spahić je posvetio osporavanju navoda Nadzornog odbora.

On tvrdi da:

  • plan poslovanja sadrži jasno definisane uzroke negativnog poslovanja;
  • sadrži mjere za smanjenje troškova i povećanje prihoda;
  • Nadzorni odbor nije predlagao nove mjere niti plan vraćao na doradu;
  • nisu doneseni formalni zaključci kojima bi se direktoru naložila primjena određene metodologije planiranja.

Posebno je naglasio da nije mogao postupati po usmenim sugestijama ili pojedinačnim stavovima članova Nadzornog odbora ukoliko oni nisu formalizovani kroz zaključke ili odluke.

Spahić je također naveo da mu zapisnici i odluke sa pojedinih sjednica nisu dostavljani na vrijeme, te da je imao primjedbe na način sazivanja sjednica, vođenje zapisnika i njihovu verifikaciju.

Prema njegovim riječima, pojedini zapisnici nisu bili uredno potpisani niti protokolisani, a naknadno su sadržavali formulacije koje, kako tvrdi, nisu izrečene tokom samih sjednica.

Pitanje odgovornosti za broj zaposlenih

Govoreći o često spominjanom povećanju broja zaposlenih u JP Rad, Spahić je naveo da je Nadzornom odboru dostavio kompletnu dokumentaciju o prijemima radnika od 2021. godine do danas.

Naglasio je da eventualna odgovornost za kadrovske odluke ne može biti posmatrana isključivo kroz njegov mandat, već da postoje i drugi akteri koji su učestvovali u donošenju odluka tokom prethodnih godina.

Hrvatović: Četiri ključna indikatora ukazuju na ozbiljan problem

Predsjednik Nadzornog odbora Zuhdija Hrvazović problem poslovanja JP Rad posmatrao je prvenstveno kroz finansijske pokazatelje.

Prema njegovim riječima, postoje četiri međusobno povezana indikatora koji pokazuju ozbiljnost situacije:

  1. adekvatnost kapitala,
  2. likvidnost,
  3. solventnost,
  4. neprovođenje metodologije revitalizacije preduzeća.

Hrvatović je naveo da je kapital preduzeća već značajno umanjen te da projekcije pokazuju nastavak negativnog trenda.

Po njegovom mišljenju, upravo su finansijski pokazatelji razlog zbog kojeg se mora pristupiti temeljnoj reorganizaciji poslovanja.

Kritike na sadržaj plana poslovanja

Za razliku od direktora, predsjednik Nadzornog odbora smatra da plan poslovanja nije pružio odgovore na ključna pitanja.

Posebno je problematizirao strukturu rashoda i način njihovog prikazivanja.

Prema njegovom tumačenju, rashodi nisu dovoljno precizno raspoređeni po profitnim centrima, što otežava kvalitetan nadzor poslovanja.

Hrvazović smatra da se mora detaljno analizirati svaka djelatnost preduzeća pojedinačno – od grijanja do vodosnabdijevanja – kako bi se utvrdilo gdje nastaju najveći gubici.

Govoreći o tehničkim problemima, naveo je da je potrebno identifikovati svako „usko grlo“ u sistemu, uključujući gubitke vode, stanje infrastrukture i potrebe za novim ulaganjima.

Revitalizacija kao centralna tema

Jedna od najvažnijih tačaka Hrvatovićevog obraćanja odnosila se na revitalizaciju preduzeća.

On tvrdi da je Nadzorni odbor još krajem 2025. godine insistirao na izradi sveobuhvatnog plana revitalizacije koji bi obuhvatio:

  • tehničke procese,
  • ekonomske pokazatelje,
  • organizacionu strukturu,
  • socijalnu dimenziju problema,
  • petogodišnje projekcije poslovanja.

Prema njegovim navodima, metodologija za takav proces bila je dostavljena Upravi i instalirana na računarima odgovornih osoba u preduzeću.

Hrvanović smatra da taj proces nije proveden u obimu koji je Nadzorni odbor očekivao.

S druge strane, Spahić tvrdi da nikada nije postojao formalno usvojeni akt kojim bi takva metodologija postala obavezujuća.

Upravo na ovom pitanju vidljivo je jedno od najvećih neslaganja između dvije strane.

Različiti pogledi na komunikaciju između Uprave i Nadzornog odbora

Spahić tvrdi da nije imao mogućnost pravovremenog izjašnjavanja o navodima koji su mu stavljeni na teret te da nije dobijao potrebnu dokumentaciju.

Hrvanović, međutim, navodi da postoji detaljna evidencija komunikacije između Nadzornog odbora i Uprave, uključujući više zahtjeva za dostavljanje planova i materijala.

Prema njegovim riječima, dokumenti su često dostavljani neposredno pred sjednice ili nakon isteka radnog vremena, što je otežavalo kvalitetnu pripremu članova Nadzornog odbora.

Tako su dvije strane iznijele potpuno različita viđenja međusobne saradnje i toka komunikacije tokom proteklih mjeseci.

Finansijska slika preduzeća

Hrvanović je posebno upozorio na nivo ukupnih obaveza preduzeća.

Prema podacima koje je iznio, obaveze JP Rad premašuju devet miliona KM, dok je izrazio sumnju da bi stvarni iznos mogao biti i veći.

Govorio je i o višemilionskim obavezama prema Termoelektrani, kao i o problemima koji su samo djelimično riješeni reprogramima i odgađanjem dospijeća dugova.

S druge strane, Spahić nije osporavao postojanje finansijskih problema, ali je naglašavao da plan poslovanja upravo pokazuje realno stanje i predstavlja osnov za traženje rješenja.

Organizacija rada i struktura zaposlenih

Predsjednik Nadzornog odbora ukazao je i na neravnomjernu raspodjelu zaposlenih između administrativnih i operativnih službi.

Kao primjer naveo je značajno veći broj zaposlenih u administrativnim poslovima u odnosu na pojedine profitne centre koji direktno generišu prihode.

Po njegovom mišljenju, upravo analiza organizacione strukture mora biti jedan od ključnih elemenata buduće reorganizacije.

Spahić se u svom izlaganju nije detaljno osvrtao na postojeću organizaciju rada, ali je naglasio da je kroz sistematizaciju već planirano smanjenje broja zaposlenih i racionalizacija troškova.

Tačke slaganja i neslaganja

Iako su njihova obraćanja bila uglavnom suprotstavljena, mogu se uočiti i određene zajedničke tačke.

Obojica sagovornika priznaju da se JP Rad suočava sa ozbiljnim finansijskim izazovima i da su potrebne određene promjene u poslovanju.

Međutim, razlikuju se u ocjeni:

  • da li je plan poslovanja bio adekvatan odgovor na postojeće probleme;
  • da li je metodologija revitalizacije bila formalno usvojena i obavezujuća;
  • da li je komunikacija između Uprave i Nadzornog odbora bila uredna;
  • da li je direktor postupao po zahtjevima Nadzornog odbora;
  • da li su razlozi za pokretanje postupka razrješenja dovoljno utemeljeni.

Rasprava na sjednici Gradskog vijeća tako je otvorila brojna pitanja o stanju u JP Rad Lukavac, ulozi Uprave i Nadzornog odbora, kao i budućim koracima koji će biti potrebni kako bi se odgovorilo na finansijske i organizacione izazove s kojima se preduzeće suočava.

LuPortal