Šesti dan protesta širom Irana donosi sukobe sa sigurnosnim snagama, dok vlada obećava reforme i ekonomsku stabilnost.

Protesti zbog sve većih troškova života u Iranu ušli su u šesti dan, nakon što je rijal pao na rekordno nizak nivo prema američkom dolaru krajem decembra.

Sukobi između demonstranata i sigurnosnih snaga već su odnijeli najmanje sedam života, dok je 44 osobe uhapšeno od početka protesta, kada su trgovci u Teheranu zatvorili svoje radnje u znak protesta protiv ekonomske krize.

Ekonomija je glavni pokretač nemira – Iran se suočava s međunarodnim sankcijama, otežanim pristupom finansijskim tržištima i inflacijom koja je u samo šest mjeseci podigla cijene hrane za prosječno 72%. Protesti su počeli u Velikoj bazari u Teheranu, ali su se do Nove godine proširili na 17 od 31 provincije, uključujući studente i demonstrante iz različitih društvenih slojeva.

Reakcija vlade je do sada bila oprezna. Predsjednik Masoud Pezeshkian obećao je ekonomske reforme, borbu protiv korupcije i ukidanje svih oblika nelegalne profite i krijumčarenja. Vlada je smijenila rukovodioce kampus sigurnosti na Univerzitetu u Teheranu i imenovala novog guvernera centralne banke kako bi stabilizirala ekonomiju.

Protesti u Iranu nisu novost – slični talasi nemira desili su se 2022. nakon smrti Mahse Amini u pritvoru. Tada je reakcija države bila brutalna, uz masovne hapšenja i upotrebu sile. Sadašnje demonstracije, iako još uvijek mirnije u poređenju s prošlim, imaju potencijal za eskalaciju, naročito uz pažnju međunarodnih aktera poput SAD-a i Izraela, koji prate situaciju i komentarišu moguće reakcije.

Demonstranti upozoravaju da nezadovoljstvo raste zbog stvarnog ekonomskog pritiska, dok vlada ističe da je zaštita života i ekonomskih prava građana “crvena linija” njene politike. Razvoj događaja u narednim danima mogao bi značajno uticati na stabilnost Irana i šire regionalne odnose.

Izvor: AlJazeera