Uspon fočanskog biznismena od lokalne građevinske firme do preuzimanja strateških industrijskih giganata u BiH

Grupa Pavgord iz Foče i njen vlasnik Gordan Pavlović posljednjih godina postali su jedno od najutjecajnijih imena u privredi Republike Srpske i šire. Kompanija koja je nastala devedesetih, a dugo bila gotovo neprimjetna, prerasta u poslovni sistem koji preuzima firme od strateškog značaja, uključujući velike industrijske giganate poput Alumine u Zvorniku i, najnovije, ArcelorMittala Zenica, a sada ulazi i u procese oko Koksare.

Ovaj vrtoglavi uspon otvara niz pitanja o izvorima Pavlovićeve moći, načinu ekspanzije, ulozi politike i državnih institucija, te o tome kako jedna fočanska firma postaje centralni igrač u stečajevima, otkupima potraživanja i procesima restrukturiranja posrnulih preduzeća u BiH.

Rani radovi i početak Pavgorda

Pavgord je nastao krajem rata, primarno kao građevinska firma. Prve šire poslovne angažmane dobija na području Foče i istočne Bosne, uglavnom na projektima rekonstrukcije infrastrukture. Tokom 2000-ih kompanija postepeno jača, ali je i dalje lokalno pozicionirana, bez značajnijih industrijskih ambicija.

Pravi uspon počinje nakon 2006. godine, kada se Pavlovićev poslovni put poklapa s novom političkom konfiguracijom u Republici Srpskoj. Upravo tada Pavgord širi djelatnost i ulazi u sfere koje ranije nisu bile dio njegovog portfelja — energetiku, saobraćaj, industriju i upravljanje potraživanjima.

Ekspanzija kroz otkup potraživanja i stečajne procese

Jedan od ključnih mehanizama Pavlovićeve ekspanzije jeste otkup državnih i privatnih potraživanja propalih giganata. Kroz takav model dobija kontrolu nad imovinom i poslovanjem kompanija koje bi, u normalnim okolnostima, bile u nadležnosti Vlade RS ili Federacije BiH.

Najpoznatiji slučaj je preuzimanje Fabrike glinice Birač, odnosno njenog profitabilnog dijela — Alumine. Pavgord je otkupio dio potraživanja, a zatim kroz sudske procese praktično stekao dominantni utjecaj u upravljanju kompanijom. U tom procesu Pavgordu je finansijski pomogla i grupa Bingo, čime je otvoren put za stabilniju kontrolu Alumine.

Sličan obrazac pojavljuje se i u drugim predmetima:

  • Šećerana Bijeljina
  • Rudnik mrkog uglja Miljevina
  • Propale fabrike u Bijeljini i Zvorniku
  • Srbinjeputevi, ključna firma za regionalne putne radove

Ovakav model poslovanja postao je Pavlovićeva specijalnost, a ujedno i razlog zbog kojeg ga mnogi smatraju najutjecajnijim stečajnim i potražnim igračem u entitetu.

Politička podrška kao stub ekspanzije

Rast Pavgorda prati i vidljiva politička podrška — najprije iz struktura vlasti Republike Srpske. Iako Pavlović rijetko nastupa u medijima, u praksi uživa snažnu institucionalnu zaštitu.

Podršku je posebno dobio kroz period vladavine Milorada Dodika, a nastavlja je i tokom mandata Radovana Viškovića. Ta politička infrastruktura omogućila je Pavgordu:

  • pristup tenderima,
  • ulazak u strateške industrije,
  • široke mogućnosti za otkup potraživanja,
  • „pravo prvog izbora“ u stečajnim postupcima.

Ovo je ključni razlog zbog kojeg mnogi analitičari uspon Pavgorda tumače kao primjer simbiotskog odnosa politike i privatnog kapitala.

Najveći poduhvat: ulazak u ArcelorMittal Zenica

U 2024. godini Pavgord je napravio svoj najveći poslovni iskorak — preuzeo je ArcelorMittal Zenica, najveću čeličanu u Bosni i Hercegovini i jednog od najvećih poslodavaca u centralnoj BiH.

Ovim potezom Pavlović postaje partner i Vlade Federacije BiH, koja u Mittalu ima 8% udjela. Time prvi put ulazi u sektor koji se direktno tiče ekonomskog opstanka čitavog jednog grada.

Za mnoge je to znak da se Pavlovićeve ambicije protežu daleko izvan granica RS-a, te da postaje ključni faktor i u privredi Federacije.

Ulazak u procese oko Koksare – nova strateška faza

Preuzimanje pravaca poslovanja povezanih s Koksarom logičan je nastavak Pavlovićeve industrijske ekspanzije. Dugovi, stečaj i nejasna vlasnička situacija čine Koksaru savršenim terenom za model poslovanja koji je Pavgord već usavršio.

Ako se trend nastavi, Pavgord bi uskoro mogao imati kontrolu nad kompletnim vertikalnim lancem: od eksploatacije uglja, preko proizvodnje koksa, pa do prerade metala.

Ko je zapravo Gordan Pavlović?

O Pavlovićevom ličnom životu postoji vrlo malo informacija. Ne pojavljuje se u javnosti, rijetko daje intervjue i gotovo nikada ne komentariše kritike. Njegov javni profil svodi se na dokumente poslovnih registara.

No, ono što je jasno jeste da Pavlović:

  • gradi najveću privatnu industrijsku grupaciju u RS,
  • preuzima ključne firme u oba entiteta,
  • posluje kroz model otkupa potraživanja,
  • uživa političku infrastrukturu koja mu omogućava dominaciju u stečajnim procesima.

Takav položaj ga svrstava među najutjecajnije i najkontroverznije poslovne figure u BiH.


Gordan Pavlović i njegova grupa Pavgord postali su jedni od najvažnijih aktera u bosanskohercegovačkoj privredi. Njihov uspon obilježen je brzim preuzimanjima, političkom podrškom i specifičnim poslovnim modelom zasnovanim na otkupu potraživanja. Novi koraci, uključujući ulazak u ArcelorMittal i procese oko Koksare, pokazuju da Pavgord cilja poziciju dominantnog igrača u strateškim sektorima — od energetike i metalurgije do građevine i rudarstva.

Time se pred institucije BiH postavlja ključno pitanje:
Da li država prati i kontroliše privatnu ekspanziju koja već sada utiče na desetine hiljada radnih mjesta i čitave regionalne ekonomije?


Lista izvora (provjereni, relevantni)

  • Izvještaji CIN-a o poslovanju Pavgorda i preuzimanju Alumine
  • Istraživanja Žurnala o otkupu potraživanja i vezama sa političkim vrhom RS
  • Poslovni registri APIF-a i sudski spisi u predmetima Birač/Alumina
  • Službena saopštenja Vlade Republike Srpske o investicijama i preuzimanjima
  • Izvještaji Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS
  • Analize ekonomskih portala Capital.ba i BiznisInfo
  • Dokumenti o vlasničkoj strukturi ArcelorMittala Zenica i zapisnici sjednica Nadzornog odbora
  • Medijska arhiva sa izjavama Dragana Bogdanića, Radovana Viškovića i Milorada Dodika o Pavgordu
  • Presude i rješenja Okružnih privrednih sudova u Bijeljini i Istočnom Sarajevu (stečajni predmeti)