Čitave obitelji su ubijene, žene silovane, a muškarci masakrirani. Trideset tri godine poslije, zločin je gotovo izbrisan iz kolektivnog sjećanja.

Jedan od najstrašnijih zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini tokom rata dogodio se u selu Briševo kod Prijedora, 24. i 25. jula 1992. godine. U dva dana, pripadnici 5. Kozaračke brigade Vojske Republike Srpske i 6. Krajiške brigade iz Sanskog Mosta ubili su 67 Hrvata, što se smatra jednim od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tokom rata u BiH.

Smaknute su čitave obitelji: Matanović 13, Buzuk 10, Ivandić devetero, Marijan sedmero, Mlinar i Komljen po petero.

Među ubijenima su i otac Mladen Matanović te njegova dva sina – maloljetni Ervin (14) i 18-godišnji Johan. Najstarija žrtva bio je Stipo Dimač (81).

Preživjeli svjedoci svjedoče o jezivim prizorima – prije ubojstava, gotovo sve žene su silovane, a muškarci mučeni na najsvirepije načine: odsijecani su im nosevi, uši, spolni organi i nanesene druge brutalne torture.

Procesuiranje i odgovornost

Do danas niko nije odgovarao za ovaj zločin. Iako su počinioci poznati, pred domaćim i međunarodnim sudovima nisu podignute optužnice za masakr u Briševu. Preživjeli i udruženja žrtava godinama traže pravdu, ali bez uspjeha.

Danas u Briševu

Tri decenije poslije, Briševo je gotovo pusto. Povratak Hrvata u ovo selo je minimalan, a većina kuća ostala je spaljena i razrušena. Iako postoji spomen-obilježje žrtvama, o ovom zločinu se malo govori u javnosti, a medijska i politička pažnja gotovo da ne postoje.

Proporcionalno gledano, u poređenju sa medijskim tretmanom drugih ratnih zločina u BiH, Briševo je praktično izbrisano iz kolektivnog sjećanja.

Izvor: RTV HB

#Briševo #RatniZločini #Prijedor #BiH #ZaboravljeneŽrtve