Dok građani traže sigurnije ulice nakon posljednjeg napada pasa lutalica, stručnjaci upozoravaju da trajno rješenje zahtijeva odgovornost vlasnika, efikasnu kontrolu i dosljednu primjenu zakona

Posljednji napad čopora pasa na majku s bebom u Lukavcu ponovo je otvorio pitanje kako trajno riješiti problem pasa lutalica i da li postoje efikasniji modeli od onih koji se trenutno primjenjuju.

Iako se u javnosti često mogu čuti prijedlozi o masovnom uklanjanju pasa s ulica ili čak njihovoj eutanaziji, iskustva zemalja koje su uspjele gotovo u potpunosti eliminisati problem pasa lutalica pokazuju da se trajni rezultati postižu prvenstveno prevencijom, kontrolom vlasničkih pasa i dosljednom primjenom zakona.

Šta bi moglo biti rješenje za Lukavac?

Stručnjaci ističu da nijedna pojedinačna mjera ne može riješiti problem, već da je potreban sistemski pristup.

Stroga kontrola vlasničkih pasa

Najvažniji korak je sprječavanje da novi psi završavaju na ulicama.

To podrazumijeva:

  • obavezno čipovanje i registraciju pasa,
  • redovne kontrole nadležnih službi,
  • strogo kažnjavanje vlasnika koji napuste životinje,
  • uspostavljanje efikasne evidencije koja omogućava identifikaciju vlasnika.

Bez sankcionisanja odgovornih osoba, broj pasa lutalica će se stalno obnavljati bez obzira na druge mjere.

Nastavak sterilizacije i kastracije

Sterilizacija i kastracija smanjuju broj novih štenaca na ulicama i predstavljaju jednu od osnovnih mjera kontrole populacije pasa.

Pored pasa lutalica, stručnjaci preporučuju i subvencionisane programe za vlasničke pse, posebno u ruralnim područjima gdje je nekontrolisano razmnožavanje češće.

Efikasno sklonište i program udomljavanja

Psi uklonjeni s ulica moraju imati adekvatan smještaj.

To podrazumijeva:

  • dovoljne kapacitete skloništa,
  • veterinarsku brigu,
  • aktivnu promociju udomljavanja,
  • saradnju sa organizacijama za zaštitu životinja.

Brza reakcija na prijave građana

Građani moraju imati mogućnost jednostavnog prijavljivanja čopora pasa ili agresivnih životinja.

Posebno je važno da nadležne službe brzo reaguju na lokacijama gdje se psi okupljaju u većem broju ili pokazuju agresivno ponašanje.

Transparentnost trošenja javnog novca

Budući da Grad Lukavac svake godine izdvaja značajna sredstva za rješavanje ovog problema, građani imaju pravo znati:

  • koliko je pasa uklonjeno s ulica,
  • koliko ih je sterilizirano,
  • koliko ih je udomljeno,
  • koliko je vlasnika sankcionisano zbog napuštanja životinja.

Bez jasnih pokazatelja uspješnosti teško je procijeniti daju li dosadašnji programi očekivane rezultate.

Šta dozvoljava zakon u Bosni i Hercegovini?

Prema Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja Bosne i Hercegovine, pas ne može biti eutanaziran samo zato što je lutalica ili zato što nema vlasnika.

Eutanazija je dozvoljena uglavnom u slučajevima kada:

  • životinja boluje od neizlječive bolesti,
  • trpi teške bolove bez mogućnosti oporavka,
  • postoji veterinarski opravdan razlog koji sprječava daljnji život bez patnje,
  • je potrebno suzbijanje određenih opasnih zaraznih bolesti.

To znači da činjenica da pas boravi na ulici sama po sebi nije zakonski osnov za njegovo uspavljivanje.

Kako je ovaj problem riješen u zapadnom svijetu?

Ne postoji jedinstven model koji primjenjuju sve zapadne države.

Njemačka, Austrija i Nizozemska

Ove zemlje imaju među najstrožim zakonima o zaštiti životinja.

U njima uglavnom nije dozvoljena eutanazija zdravih pasa samo zato što nisu pronašli vlasnika ili udomitelja.

Istovremeno, upravo ove države danas gotovo da nemaju problem pasa lutalica.

Razlog nije masovna eutanazija, već:

  • obavezno čipovanje,
  • registracija svih pasa,
  • visoke kazne za napuštanje životinja,
  • efikasan inspekcijski nadzor,
  • razvijena mreža skloništa.

Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države

U pojedinim skloništima postoje rokovi tokom kojih se pokušava pronaći vlasnik ili udomitelj.

Ako pas nije preuzet, a sklonište nema dovoljno kapaciteta ili se radi o opasnoj životinji, u nekim slučajevima može biti donesena odluka o eutanaziji.

Međutim, veliki broj skloništa funkcioniše po takozvanom „no-kill“ principu, prema kojem se zdrave životinje ne uspavljuju zbog nedostatka prostora.

Rumunija – primjer drugačijeg pristupa

Nakon smrtnog napada pasa lutalica na dječaka 2013. godine, Rumunija je usvojila zakon prema kojem pas može biti eutanaziran ukoliko ne bude udomljen u roku od 14 dana nakon hvatanja.

Takav model i danas izaziva brojne polemike između vlasti i organizacija za zaštitu životinja.

Šta pokazuju iskustva uspješnih zemalja?

Najuspješnije evropske države pokazale su da se problem pasa lutalica ne rješava prvenstveno eutanazijom, već sprječavanjem da psi uopće završavaju na ulici.

Zajedničke karakteristike njihovih sistema su:

  • obavezno čipovanje i registracija pasa,
  • strogo kažnjavanje napuštanja životinja,
  • masovna sterilizacija,
  • efikasna skloništa,
  • aktivni programi udomljavanja,
  • snažan inspekcijski nadzor.

Zbog toga mnogi se može smatrati da se i u Lukavcu fokus mora pomjeriti sa posljedica na uzroke problema, odnosno na identifikaciju i kažnjavanje odgovornih vlasnika, jer bez toga nijedan program neće moći trajno ukloniti pse sa ulica niti garantovati sigurnost građana.

Analiza: LuPortal