Iako je optužnica bila spremna, preuzimanjem predmeta od Tužilaštva KS postupak protiv Ibre Berile i ostalih vraćen je korak unazad – sada se vodi nova istraga

Iako se očekivalo da do polovine 2025. godine bude podignuta optužnica u predmetu poznatom kao „Bjelašnica“, epilog je odgođen zbog preuzimanja predmeta iz Tužilaštva Kantona Sarajevo (KS) u nadležnost Federalnog tužilaštva FBiH, tačnije Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala – POSKOK-a.

Tužilac Tužilaštva KS Darko Soldat imao je spreman optužni akt, no zahtjev iz POSKOK-a za preuzimanje više predmeta, uključujući i ovaj, stopirao je proces. Iako je predmet preuzet kao gotov, iz POSKOK-a su nedavno za portal Impuls potvrdili da je “u fazi istrage”.

Kao prvooptuženi u predmetu navodi se Ibro Berilo, načelnik općine Trnovo, koji usljed hapšenja i izrečenih mjera zabrane nije mogao preuzeti funkciju iako je pobijedio na lokalnim izborima u oktobru 2024. godine. S obzirom na promjenu nadležnosti, upravo će Posebni odjel Federalnog tužilaštva odlučivati o daljim mjerama protiv Berile i ostalih osumnjičenih.

Među osumnjičenima se nalaze i Berilina pomoćnica za geodetske i imovinsko-pravne poslove Nađa Milišić, vlasnici apartmana u zgradi Aroma na Babinom dolu Adis Mulaosmanović i njegova sestra Edina Džigal, bivši direktor Sarajevo-šuma Nermin Demirović, te bivši ministar u Vladi KS Bojan Bošnjak. Bošnjak, kadar Naše stranke, uhapšen je u novembru 2023. godine, a pušten iz pritvora u februaru 2025. Nakon mjera zabrane obavljanja funkcije, razriješen je ministarske dužnosti u martu.

U sklopu istrage izvršena su vještačenja Bošnjakovih mobitela i elektronskih uređaja, kao i uređaja njegovih saradnika iz Ministarstva. On se sumnjiči da je dao pozitivno mišljenje na strategijsku procjenu utjecaja na životnu sredinu – dokument koji su njegovi prethodnici odbijali potpisati zbog pravne neusaglašenosti. Time je, navodno, omogućena legalizacija niza spornih urbanističkih projekata.

U kontekstu predmeta spominje se i lider Naše stranke Edin Forto, za kojeg se tvrdi da je vršio pritisak na Bošnjaka da odobri spornu strategiju. Tužilac Soldat je ranije naveo da je Vlada KS odbijala dostaviti tražene transkripte sa sjednice na kojoj je strategija usvojena, što je dodatno usporilo tok postupka.

Preuzimanje ovog predmeta ilustrira širi problem: POSKOK, u kojem radi svega osam tužilaca, trenutno ima gotovo 400 predmeta. Većina tih tužilaca je upravo iz Tužilaštva KS, koje se sada suočava s manjkom od 14 tužilaca. VSTV bi uskoro trebao raspisati konkurse za popunu upražnjenih pozicija.

U međuvremenu, predmet „Bjelašnica“, koji je bio na pragu optužnice, ponovo je vraćen na nivo istrage – a odgovori na ključna pitanja i dalje izostaju.

Dvije perspeltive vraćanja istrage na početak

ZA (u korist ponovnog pokretanja istrage / preuzimanja od POSKOK-a)

Preuzimanje predmeta „Bjelašnica“ iz Tužilaštva KS i vraćanje postupka u fazu istrage izazvalo je podijeljene reakcije, kako među pravnim stručnjacima, tako i u javnosti. Ovaj potez se može posmatrati iz različitih uglova – i kao korak ka temeljitijem procesuiranju, ali i kao forma opstrukcije.

S jedne strane, zagovornici preuzimanja navode da je POSKOK specijalizovani odjel sa širim ovlastima i većim institucionalnim kapacitetima za složene slučajeve korupcije. Preuzimanje može značiti distanciranje od lokalnih političkih i interesnih pritisaka, pogotovo kada su među osumnjičenima načelnici općina, bivši ministri i osobe povezane s političkim partijama.

Takođe, ukoliko se predmet „Bjelašnica“ povezuje sa drugim sličnim predmetima, POSKOK ima mogućnost objedinjavanja dokaza i šireg obuhvata istrage, što može dovesti do razotkrivanja organizovanih mreža i umreženih interesa.

PROTIV (kritike i problemi novog otvaranja istrage)

Međutim, s druge strane, sve češći slučajevi da POSKOK preuzima već gotove predmete, kao i činjenica da ima samo osam tužilaca na gotovo 400 predmeta, izazivaju sumnju da sistem ne funkcioniše efikasno. Kritičari ističu da se preuzimanje često koristi kao sredstvo odugovlačenja, zamagljivanja i potencijalnog zataškavanja, što dodatno ruši povjerenje građana u pravosudni sistem.

Posebno je problematično kada se već pripremljena optužnica – rezultat višegodišnjeg rada tužioca – odbacuje ili „resetuje“, jer to dovodi do gubitka kontinuiteta, ponovnog ispitivanja već poznatih činjenica i mogućnosti da dokazi izgube na snazi tokom vremena.

U konačnici, postavlja se pitanje: da li će preuzimanje predmeta od strane POSKOK-a dovesti do snažnijeg pravosudnog odgovora na korupciju, ili će predmet „Bjelašnica“ postati još jedan u nizu slučajeva koji završe u ladici?

Od odgovora na to pitanje zavisi i percepcija borbe protiv korupcije – da li je stvarna i odlučna, ili samo proceduralna i selektivna.

Izvor: Patria