Povijest istraživanja i otkrića u naftnoj industriji Kaknja

U istoriji istraživanja nafte u Bosni i Hercegovini, Kakanj se izdvaja kao područje koje je tokom 1930-ih godina privuklo pažnju stručnjaka i znanstvenika iz tadašnjeg Jugoslavije i inozemstva. Otkriće nafte 10. decembra 1930. godine u dubokoj bušotini, označilo je početak značajnih geoloških istraživanja i analiziranja mogućnosti eksploatacije ovog prirodnog resursa.

Prva naftna bušotina: otkriće i početna istraživanja

Na dan 10. decembra 1930. godine, bušotina broj X dosegla je dubinu od 347 metara i naišla na naftu u laporovitom pješčeniku, ispod sloja ilovastih lapora. Inženjer Ervin Pšorn, direktor Direkcije državnih rudarskih preduzeća, u svom izvještaju navodi da je tokom istraživanja na 300 metara naiđeno na sloj uglja debljine oko dva metra, dok je na 347 metru registrirana nafta. Prečnik bušotine iznosio je 120 mm, a tokom prvih dana izvađeno je oko 2.280 litara nafte s pritokom od 22 do 25 litara na sat. Nafta je bila tamno smeđe boje, viskozna i s izraženim mirisom, što je upućivalo na prisutnost parafina. Prema Pšornovom izvještaju, bušotina je bila pod pritiskom, što je izazvalo podizanje nivoa u koloni, a plinovi su neprekidno izlazili.

Dalja istraživanja i ocjene stručnjaka

Nastavak bušenja i istraživanja provedeni su s ciljem utvrđivanja izdašnosti naftnog ležišta. Iako se nafta pojavljivala do dubine od 355 metara, konačna dubina bušotine do 392 metra nije dala značajnije rezultate. U septembru 1934. godine, bušotina je zatvorena nakon vađenja cijevi.

Na temelju studije geologa Tihomira Jakšića iz 1934. godine, potvrđeno je da se nafta u Kaknju pojavljuje u krečnjačkom i laporovitom materijalu. U tom periodu, pozvani su vodeći stručnjaci, uključujući profesora Vagena iz Beča i profesora Krepača iz Čehoslovačke, kako bi dali ocjenu o potencijalu naftnog ležišta. Njihovo mišljenje bilo je da je naftonosni horizont sekundaran, nastao migracijom iz dubljih horizonata kroz rasjeline, što je bila česta pojava u geološkim formacijama tog vremena.

Suvremeni uvidi i zaključci

Prema podacima iz 1967. godine, Tehnički dokument navodi da su rezultati istraživanja gasnih karakteristika slojeva pokazali značajno područje za eksploataciju uglja, dok se kao ekonomski značajno ležište nafte izdvajalo područje Kaknja.

Dugogodišnja istraživanja i studije ne daju konačan odgovor na pitanje ima li nafte u Kaknju u ekonomskom smislu. Iako su postojali indikatori na više bušotina, uključujući bušotine 1, 78, 43, 46, 64, 78, 99, 154. i 336, konačne i značajne ekonomske potvrde o eksploataciji nafte nisu postignute. Kakanj ostaje zagonetno područje, čije geološke osobitosti i dalje izazivaju interes stručnjaka i istraživača.