Patrijarh je pred izbore pozvao vjernike da glasaju po savjesti, ali nije javno čestitao studentskoj listi na pobjedi. Raniji odnos crkvenog vrha prema studentskim protestima otvara pitanje postoji li jaz između raspoloženja dijela sveštenstva i stavova najviših crkvenih velikodostojnika.

Pobjeda studentske liste u Srbiji otvorila je pitanje koje nadilazi dnevnu politiku: na čijoj se strani nalazi Srpska pravoslavna crkva (SPC) kada se suoči s političkim promjenama koje dolaze izvan ustaljenih stranačkih struktura?

Odgovor se ne može svesti na jednu izjavu, niti je opravdano čitavu Crkvu poistovjetiti sa stavovima njenog poglavara. Ipak, javni nastupi patrijarha Porfirija i ranije reakcije crkvenog vrha na studentske proteste pružaju dovoljno materijala za ozbiljno preispitivanje odnosa između crkvenih institucija, vlasti i studentskog pokreta.

Poruka prije izbora: Glasajte po savjesti

Patrijarh Porfirije oglasio se 25. oktobra 2026. godine, na dan parlamentarnih izbora, porukom vjernicima objavljenom na zvaničnom portalu SPC-a.

Poručio je da nikome neće govoriti kako da glasa te da svaki građanin treba odlučiti po vlastitoj savjesti, vodeći računa o općem dobru i dobru Crkve. Pozvao je i na odsustvo mržnje, gnjeva i isključivosti.

Takva poruka, posmatrana sama za sebe, predstavlja poziv na mirno prihvatanje političkog izbora građana. Međutim, ona ne sadrži izričitu podršku studentskoj listi, ali ni njenu kritiku.

Važno je naglasiti i vremenski kontekst: poruka je objavljena prije nego što je izborni rezultat bio poznat. Zbog toga se ne može tumačiti kao reakcija na pobjedu studenata, niti kao njihova naknadna podrška.

Ključno pitanje, dakle, nije samo šta je patrijarh rekao prije izbora, već kako se crkveni vrh odnosi prema političkim promjenama nakon što građani iskažu svoju volju.

Od studentskih protesta do optužbi o „obojenoj revoluciji“

Odnos SPC-a prema studentskom pokretu bio je predmet javnih polemika i prije ovih izbora.

Tokom 2025. godine patrijarh Porfirije studentske proteste opisivao je kao „obojenu revoluciju“, a o toj temi govorio je i tokom susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Takva formulacija podudarala se s narativom koji su zastupali pojedini predstavnici vlasti u Srbiji, koji su proteste predstavljali kao dio pokušaja destabilizacije države uz podršku stranih centara moći.

To je bio značajan pomak u odnosu na očekivanja dijela javnosti da bi Crkva, kao institucija s velikim društvenim uticajem, prvenstveno trebala insistirati na odgovornosti, dijalogu i poštovanju građanskog nezadovoljstva.

Radio Slobodna Evropa je u maju 2025. godine analizirao odnos SPC-a prema protestima, uz razgovore s vjerskim analitičarima i historičarima. U središtu rasprave bilo je pitanje predstavljaju li izjave patrijarha stav cijele Crkve ili prije svega njenog najužeg rukovodstva.

Ta razlika nije nevažna. SPC nije jedinstven politički blok, a stavovi pojedinih episkopa, sveštenika i vjernika ne moraju se podudarati sa stavovima patrijarha.

Kada se Crkva ogradila od kritike studenata

Dodatnu sliku pruža slučaj iz januara 2025. godine, kada je na zvaničnom portalu SPC-a objavljen tekst koji je kritički govorio o studentskim protestima.

Nakon reakcija javnosti, SPC se ogradila od tog teksta, navodeći da on predstavlja lični stav autora, Dušana Stokanovića, a ne stav patrijarha Porfirija. U saopćenju je istaknuto da patrijarh sa studentima razgovara neposredno, uz uvažavanje njihove pameti i dobrih namjera.

Ovaj slučaj pokazao je da se čak ni tekst objavljen na zvaničnom crkvenom portalu ne može automatski smatrati zvaničnim stavom patrijarha ili cijele SPC.

Istovremeno, činjenica da su se oko studentskih protesta javno razilazili pojedini crkveni glasovi pokazuje da se pitanje odnosa Crkve prema studentskom pokretu ne može riješiti jednostavnom podjelom na podršku i protivljenje.

Jesu li pojedini sveštenici bliži studentima nego crkveni vrh?

U javnosti su se pojavljivali i sveštenici koji su izražavali razumijevanje za studentske zahtjeve. S druge strane, pojedini crkveni velikodostojnici koristili su znatno oštriji jezik prema demonstrantima.

Radio Slobodna Evropa i drugi mediji izvještavali su o tim razlikama, uključujući polemike nakon što je patrijarh proteste opisivao kao „obojenu revoluciju“.

Zbog toga treba razlikovati tri stvari: stav patrijarha Porfirija, zvanične odluke i saopćenja nadležnih crkvenih tijela te mišljenja pojedinih episkopa i sveštenika.

Bez takvog razlikovanja lako je stvoriti pogrešnu sliku da svi dijelovi SPC-a zastupaju isti politički stav.

Šta bi značila jasna reakcija na studentsku pobjedu?

Ukoliko studentska lista ostvaruje pobjedu i dobija povjerenje građana, pitanje odnosa SPC-a prema novoj političkoj stvarnosti postaje još značajnije.

Od crkvenog vrha ne mora se očekivati da podrži određenu listu ili politički pokret. Međutim, legitimno je pitati hoće li jednako insistirati na odgovornosti, pravdi, poštovanju volje građana i društvenom miru bez obzira na to ko se nalazi na vlasti.

Za sada nije potvrđena posebna čestitka patrijarha Porfirija studentskoj listi nakon pobjede, niti zajedničko saopćenje Svetog sinoda kojim bi se takva podrška izrazila.

To ne dokazuje da SPC podržava dosadašnju vlast, ali ne daje ni osnovu za tvrdnju da je crkveni vrh stao uz studentske pobjednike.

Upravo je odsustvo jasnog, javno potvrđenog stava nakon izbornog rezultata razlog zbog kojeg pitanje „Uz koga je SPC?“ ostaje otvoreno.

Crkva, vlast i građani

SPC ima značajan društveni autoritet, ali taj autoritet ne znači da njeni vjernici moraju imati jedinstveno političko opredjeljenje. Jednako tako, stav patrijarha ne mora automatski predstavljati stav svakog episkopa, sveštenika ili vjernika.

Zato odgovor na pitanje iz naslova ne treba tražiti u pretpostavkama o skrivenim dogovorima ili neobjavljenim susretima, nego u provjerljivim javnim postupcima, izjavama i odlukama.

Za konačnu procjenu bilo bi važno utvrditi je li nakon objave rezultata bilo kontakata između crkvenog vrha i predstavnika studentske liste, je li se oglasio Sveti sinod te jesu li patrijarh ili drugi velikodostojnici uputili posebnu poruku pobjednicima.

Dok se takvi podaci ne potvrde, najprecizniji zaključak glasi: patrijarh Porfirije pozvao je građane da glasaju po savjesti, ali njegova javna poruka od 25. oktobra nije bila podrška studentskoj listi. Ranije izjave o „obojenoj revoluciji“ dodatno objašnjavaju zašto javnost očekuje jasniji odgovor o odnosu crkvenog vrha prema studentskom pokretu.

Izvori: Srpska pravoslavna crkva – Poruka patrijarha Porfirija povodom parlamentarnih izbora, Radio Slobodna Evropa, N1

Analiza: LuPortal