Washington poseže za gotovo zaboravljenim zakonskim mehanizmom i prijeti mjerama koje bi mogle ozbiljno uzdrmati trgovinske odnose SAD-a i Kanade

Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, dvije zemlje koje su decenijama bile među najbližim saveznicima i najvažnijim trgovinskim partnerima, ulaze u novu i mnogo neizvjesniju fazu.

Trumpova administracija ne ograničava se više samo na uvođenje carina. Washington je posegnuo i za mjerama kojima se pojedinim kanadskim proizvodima praktično zatvara pristup američkom tržištu.

Alkohol, određeni mliječni proizvodi, motocikli i mopedi našli su se među proizvodima čiji bi uvoz u SAD trebao biti blokiran od 29. septembra. Dodatne promjene u režimu carina trebale bi početi 15. septembra.

Za Kanadu, međutim, problem nije samo u vrijednosti robe koja će biti pogođena. Mnogo veće pitanje jeste šta ovakav pristup znači za budućnost odnosa između Washingtona i Ottawe.

Od carina do zabrana

Kanada je, nakon ranijih američkih carina, uvela vlastite protumjere na američku robu vrijednu oko 28 milijardi dolara. Washington je odgovorio novim potezima, ali ovoga puta ne samo povećanjem carina.

Trump je potpisao pet izvršnih naloga kojima se uvode nova ograničenja na kanadske proizvode.

Istovremeno, Washington je najavio i mogućnost ograničavanja pristupa kanadskih kompanija američkim javnim nabavkama, čime ekonomski pritisak prelazi granice klasičnog trgovinskog spora.

Za razliku od tradicionalnih carina, zabrana uvoza šalje mnogo snažniju političku poruku: određeni proizvodi ne postaju samo skuplji, već im se pristup tržištu potpuno zatvara.

Gotovo zaboravljeni zakon iz 1930. godine

Posebnu pažnju privlači pravni mehanizam na koji se Washington poziva.

Riječ je o članu 338 američkog Zakona o carinama iz 1930. godine, donesenom u vrijeme Velike depresije.

Ovaj mehanizam decenijama je praktično bio van upotrebe. Sjedinjene Države razmatrale su njegovu primjenu protiv Španije 1932. i Kine 1949. godine, ali su tada odustale od takvog poteza.

Sada ga je Trumpova administracija ponovo stavila u središte trgovinske politike.

Upravo činjenica da se radi o gotovo zaboravljenom i vrlo rijetko korištenom instrumentu izaziva dodatnu pravnu i političku neizvjesnost.

Njegove granice nikada nisu ozbiljno testirane kroz savremeni sudski postupak, zbog čega ostaje otvoreno pitanje koliko daleko izvršna vlast može ići koristeći ovaj mehanizam.

Pravi cilj nije kanadski viski

Iako zabrane alkohola, mliječnih proizvoda ili motocikala privlače pažnju javnosti, njihov ekonomski značaj je relativno mali u odnosu na ono što bi moglo uslijediti.

Mnogo važnija je automobilska industrija.

Sjedinjene Države i Kanada imaju duboko povezane proizvodne lance. Dijelovi automobila više puta prelaze granicu prije nego što vozilo bude završeno.

Trumpova administracija prijeti carinom od čak 50 posto na automobile, kamione i dijelove koji iz Kanade ulaze u SAD, uz najavu mogućeg stupanja takve mjere na snagu 1. januara 2027. godine.

Takva odluka mogla bi imati posljedice daleko veće od samog trgovinskog spora.

Tvornice s obje strane granice zavise od međusobno povezanih dobavljača, radne snage i tržišta. Poremećaj tog sistema mogao bi povećati troškove proizvodnje, ugroziti radna mjesta i prisiliti kompanije da mijenjaju čitave proizvodne lance.

Kanada kao test Trumpove trgovinske politike

Upravo zbog toga spor s Kanadom ima šire značenje.

Kanada nije samo još jedan trgovinski partner Sjedinjenih Država. Ona je jedan od najbližih američkih saveznika i država s kojom Washington ima izuzetno duboke političke, sigurnosne i ekonomske veze.

Ako Trumpova administracija može koristiti ekonomsku moć SAD-a kako bi izvršila snažan pritisak na takvog partnera, postavlja se pitanje kako će Washington ubuduće postupati prema drugim državama.

Trumpova politika sve otvorenije povezuje pristup američkom tržištu s političkim i proizvodnim odlukama kompanija i država.

Poruka je jednostavna: proizvodnja u Sjedinjenim Državama donosi povoljniji tretman, dok proizvodnja izvan SAD-a može biti suočena s carinama, ograničenjima ili zabranama.

To više nije samo pitanje zaštite domaće industrije. Postaje pitanje korištenja ekonomske snage kao sredstva političkog pritiska.

Tri sedmice koje mogu promijeniti odnose SAD-a i Kanade

Ipak, prostor za dogovor još postoji.

Najavljene zabrane ne bi trebale stupiti na snagu prije 29. septembra, dok bi dio novih carinskih mjera trebao početi 15. septembra.

U međuvremenu se nastavljaju razgovori američkih i kanadskih zvaničnika.

Kanadski premijer Mark Carney poručio je da je odgovor Kanade bio neizbježan, dok Ottawa razmatra i mogućnost pravnih postupaka pred američkim sudovima, kao i mehanizme predviđene trgovinskim sporazumima između dvije zemlje.

Zbog toga naredne sedmice mogu biti presudne.

Ako dođe do dogovora, sadašnja kriza mogla bi ostati još jedna epizoda u sve turbulentnijim trgovinskim odnosima.

Ako dogovora ne bude, 15. i posebno 29. septembar mogli bi označiti početak nove faze američko-kanadskih odnosa.

Jer pitanje više nije samo koliko će koštati kanadski proizvod u Americi.

Mnogo je važnije pitanje koliko se promijenio odnos Washingtona prema vlastitim saveznicima – i koliko daleko Trumpova administracija namjerava ići koristeći ekonomsku moć Sjedinjenih Država.

LuPortal