U fokusu istražnih navoda mogući finansijski tokovi i uloga nekretninskih projekata u legalizaciji nezakonito stečenog kapitala

U okviru “Sky predmeta”, koji je Sud BiH potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH protiv 12 fizičkih i šest pravnih osoba, u javnosti se otvara i širi kontekst mogućih načina na koje se nezakonito stečen novac pokušava uvesti u legalne finansijske tokove, posebno kroz sektor građevine i nekretnina.

Među osobama koje se u ovom predmetu pominju u optužnici, prema navodima, nalaze se Elmedin Karišik i Seid Hadžibajrić, sin bivšeg načelnika Starog Grada, kao i Ognjen Orašanin, advokat Bojan Veselinović, Adis Đonko – vlasnik hotela u Mostaru – te Emina Rogo, koja je ranije bila hapšena u okviru istrage. Svi se, prema navodima Tužilaštva BiH, terete za pranje oko šest miliona konvertibilnih maraka, dok se postupak još uvijek nije počeo.

Također se navodi da je u predmetu spominjan i Sanin Al Murda, koji je u bjekstvu i za kojeg se tvrdi da je davao određene upute u okviru navodnih aktivnosti koje se istražuju.

Prema navodima iz istrage i ranijim analizama finansijskog kriminala, novac stečen iz aktivnosti poput međunarodnog šverca narkotika i drugih oblika organizovanog kriminala najčešće se “pere” kroz sektore koji omogućavaju velike i složene novčane transakcije. Građevinski projekti – posebno izgradnja stambeno-poslovnih objekata – smatraju se jednim od najčešćih kanala za takve aktivnosti.

Razlog za to leži u strukturi samog sektora:

  • veliki obimi ulaganja,
  • višeslojni odnosi između investitora, izvođača i podizvođača,
  • mogućnost različitih oblika fakturisanja i ugovaranja radova.

U takvom okruženju, nezakonit kapital se može prikazati kao ulaganje u izgradnju objekata, čime dobija privid zakonitog porijekla.

U praksi, kako se navodi u međunarodnim istražnim i analitičkim izvještajima, to se može odvijati kroz formalno osnivanje povezanih firmi koje ulaze u investicione projekte, unošenje gotovinskih sredstava kao “investicionog kapitala”, ili kroz prikazivanje uvećanih troškova radova i materijala.

Nakon završetka projekta i prodaje ili izdavanja nekretnina, takva sredstva se pojavljuju u legalnom prometu kao prihod od legitimnog poslovanja.

Dodatno, jedan od čestih mehanizama koji se u praksi navodi jeste i kupovina građevinskog zemljišta, gdje se kroz kupoprodajne ugovore i kasniji razvoj projekata omogućava da se veliki iznosi gotovine uvedu u legalne tokove. Vrijednost zemljišta se može vremenom povećavati kroz urbanističke planove i investicione najave, što dodatno olakšava prikrivanje stvarnog porijekla novca kroz kasniju prodaju ili izgradnju.

Zbog ovih karakteristika, sektor nekretnina i građevine se u međunarodnoj praksi često označava kao jedan od najosjetljivijih kada je riječ o pranju novca, posebno u sistemima gdje je finansijski nadzor nad vlasničkim strukturama i investicijama otežan.

U kontekstu ovog predmeta, navedene osobe i okolnosti ostaju dio istražnog i medijskog okvira, dok će konačnu pravnu ocjenu eventualnih zloupotreba dati nadležni sud u nastavku postupka.