Uspjesi POSKOK-a izazivaju euforiju, ali statistika procesuiranja korupcije u FBiH pokazuje da optužnice rijetko dovode do presuda. Bez zakonske zaštite građanskih prava, borba protiv korupcije ostaje upitna.

Uvod – šanse i oprez

“Da li su SDA i partneri pohvalili Trojku jer POSKOK hapsi u Čovićevom rejonu, obzirom da ih optužuju kad pravosuđe navodno ne hapsi Hrvate i Srbe.
Doduše i trebaju zahvaliti Nikšiću koji je omogućio osnivanje POSKOK-a donoseći zakone još 2014. godine i izdvajajući sredstva i pronalaženjem adekvatne lokacije za njihov rad.
Za razliku od Fadila koji je 8 godina uspješno izbjegavao da osnuje specijalne odjele za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala pravdajući se da ne može da im nađe prostor, i tako osam dugih godina. No, ni to ga nije spasilo krivične odgovornosti.” – piše na svojoj FB stranici Ivana Marić, a kao komentar na članak pod naslovom “POSKOK “ujeda” po Hercegovini: …” objavljen na portalu Hercegovački.ba

Statistika: šta pokazuju podaci o borbi protiv korupcije?

Transparency International BiH upozorava da je tužilaštva u čak 9 od 18 kantona u periodu 2021–2023. godine uopće nisu pokrenula ni jednu istragu za visok nivo korupcije. 🛑 Samo jedan od devet odjela u FBiH krio se iza statistike od 0.11% istraga za visoku korupciju u tom periodu. (Izvor: Al Jazeera Balkans)

U čak 147 sudskih presuda za korupciju u 2021. godini, samo 4 su se odnosile na slučajeve visokog nivoa – dakle manje od 3% osuda za “big fish” slučajeve. (Izvor: Sarajevo Times)

Gotovo 68% svih presuda rezultiralo je uslovnim kaznama, dok su zatvorske izrečene u svega 27‑28% slučajeva. Više od 57% krivičnih prijava je obustavljeno prije podizanja optužnice. (Izvor: Sarajevo Times)

Prema OSCE i IMF izvještajima, samo 5% svih slučajeva korupcije čine formalno „visoke“ slučajevi, dok je percepcija građana da počinioci ostaju nekažnjeni u 83% slučajeva. (Izvor: Al Jazeera Balkans)

Argumenti za oprez: šta nas tjera na dvoumljenje

  1. Niski nivo sudskih osuda za teške slučajeve – iako je POSKOK pokrenuo veliku akciju, iskustvo pokazuje da optužnice rijetko završavaju s kvalifikacijom zavisnom od sudskog epiloga.
  2. Prevladava primjena “plea bargaininga” – čak i za najteže slučajeve često se prijeti minimalnom kaznom ili suspenzijom, što dovodi do pravnog iskrivljenja.
  3. Slaba institucionalna koordinacija i politički uticaj – spor proces podizanja optužnica, decentralizovane evidencije i nizak nivo nezavisnosti tužitelja i sudija otežavaju trajne rezultate .
  4. Trendovi iz prošlosti – Transparency International upozorava da je smanjenje broja optužnica za visoku korupciju u 2024. pogoršalo ranije problem, a broj oslobađajućih presuda porastao za 20% u odnosu na 2023. .

Realna nada ili politička predstava?

Da li POSKOK donosi stvarnu pravosudnu revoluciju ili je to samo politička teatralnost, ostaje da se vidi. Ako hapšenja ne budu praćena konačnim osudama, zatvorskim kaznama i transparentnim procesima – institucija riskira da postane simbol praznih obećanja.

Za pravu promjenu potrebne su dugoročne reforme, nezavisni tužioci, transparentni procesi i politička volja. Sama formacija POSKO‑K‑a nije dovoljna. Sudski epilog, javni uvid i povjerenje građana – ti će pokazatelji donijeti odgovor: radujemo li se prerano? Ako ostane samo na hapšenjima bez osuda, odgovor je nedvosmislen – da.

Dodatna dimenzija: neusvajanje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista FBiH

Neusvajanje ovog zakona dodatno produbljuje problem jer građanima uskraćuje osnovne alate za kontrolu vlasti i pravosudnih institucija. Bez zakonskog okvira koji garantuje slobodu govora, zaštitu zviždača i pravo na informaciju, borba protiv korupcije ostaje u rukama političkih elita i selektivne pravde.

U sistemu u kojem se građani ne osjećaju zaštićeno, korupcija se održava, a institucije gube povjerenje javnosti – i to je jednako opasno kao i izostanak osuda.

#POSKOK #Korupcija #BiH #Pravosuđe #GrađanskaPrava #Transparentnost