Nova metodologija za usklađivanje najniže plaće trebala bi biti završena prije Općih izbora u Bosni i Hercegovini. Vlast poručuje da povećanje prati ekonomske pokazatelje, dok opozicija i dio javnosti upozoravaju da se ovako važne odluke ponovo donose u osjetljivom političkom trenutku.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine intenzivno radi na pripremi nove uredbe koja će definisati način usklađivanja minimalne plaće za narednu godinu. Prema informacijama objavljenim u medijima, uredba bi trebala biti završena do 1. oktobra, neposredno uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini.

Za razliku od prošle godine, kada je odluka o minimalnoj plaći donesena svega nekoliko dana prije Nove godine, ovog puta Federalno ministarstvo finansija želi unaprijed definisati pravila po kojima će biti obračunato novo povećanje.

Ne određuje se iznos, nego način obračuna

Nova uredba neće sadržavati konkretan iznos minimalne plaće, već metodologiju prema kojoj će Vlada FBiH naknadno donijeti odluku o njenoj visini.

Prema važećem modelu, povećanje se računa na osnovu dva pokazatelja:

  • 50 posto rasta potrošačkih cijena,
  • 50 posto realnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Ova metodologija primijenjena je i prilikom utvrđivanja minimalne plaće za 2026. godinu, kada je Vlada FBiH odredila najnižu neto plaću u iznosu od 1.027 KM. Tada su potrošačke cijene porasle za 3,6 posto, a realni rast BDP-a iznosio je 1,8 posto, što je rezultiralo povećanjem minimalca od 2,7 posto.

Predizborni tajming neće proći bez političkih reakcija

Iako iz Vlade ističu da se radi o redovnom zakonskom usklađivanju, činjenica da će uredba biti završena neposredno prije Općih izbora teško će izbjeći političke interpretacije.

Pitanja plata, penzija, inflacije i životnog standarda gotovo uvijek dominiraju predizbornim kampanjama, pa se očekuje da će i povećanje minimalne plaće biti jedna od glavnih tema političkih stranaka.

Vlada će vjerovatno isticati rast primanja i nastavak ekonomskih reformi, dok će opozicione stranke podsjećati da građani i dalje osjećaju snažan rast cijena hrane, goriva, stanovanja i komunalnih usluga.

Građani traže više od simboličnog povećanja

Iako je minimalna plaća početkom godine povećana na 1.027 KM, mnogi smatraju da rast primanja nije pratio rast životnih troškova.

U proteklih godinu dana poskupjeli su prehrambeni proizvodi, gorivo, električna energija, usluge i gotovo svi segmenti svakodnevnog života, zbog čega sindikati već duže vrijeme upozoravaju da svako novo povećanje mora očuvati kupovnu moć radnika, a ne biti samo statističko usklađivanje.

Uključuju se sindikati i poslodavci

Prije konačne odluke očekuju se konsultacije u okviru Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, u kojem učestvuju predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca.

Upravo je na isti način krajem prošle godine postignuta saglasnost da se minimalna plaća za 2026. godinu utvrdi prema postojećoj metodologiji.

Hoće li građani osjetiti stvarni napredak?

Pored najavljenog povećanja minimalne plaće, Vlada FBiH je nedavno produžila mogućnost da poslodavci radnicima do kraja godine isplaćuju neoporezivu mjesečnu pomoć do 300 KM, kao jednu od mjera ublažavanja posljedica inflacije.

Međutim, za većinu građana ključno pitanje neće biti koliki će biti novi minimalac, nego da li će njegovo povećanje biti dovoljno da prati rast troškova života.

U izbornoj godini upravo će ekonomija, plate i životni standard vjerovatno biti među najvažnijim kriterijima prema kojima će birači ocjenjivati rad aktuelne vlasti i odlučivati kome će ukazati povjerenje na izborima u oktobru.

Analiza: LuPortal