Kontroverzni tekst u Jerusalem Postu sankcije predstavlja kao napad na kršćanstvo, dok se secesionizam tumači kao odbrana Zapada

U jeku globalnih geopolitičkih tenzija, Jerusalem Post objavio je tekst autora Marca Zella i Dane Levinson koji se formalno predstavlja kao analiza američke vanjske politike, ali u suštini nudi snažan lobistički narativ u korist Milorada Dodika. Kroz zapaljiv jezik i selektivno tumačenje činjenica, tekst pokušava promijeniti percepciju o ulozi Republike Srpske i političkim procesima u Bosni i Hercegovini.

Povod za objavu je pismo američkih senatora i kongresmena kojim se traži ponovno uvođenje sankcija Dodiku zbog secesionističke retorike i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Umjesto da se bave tim optužbama, autori ih predstavljaju kao nepravedan napad na „posljednju kršćansku ispostavu u srcu Evrope“, čime politički problem prevode u ideološki i civilizacijski okvir.

U tekstu se Bosna i Hercegovina pokušava smjestiti u širi kontekst sukoba Zapada i Irana.

Republika Srpska se prikazuje kao pouzdan saveznik SAD-a i Izraela, dok se Sarajevo nastoji predstaviti kao prostor stranog, posebno iranskog i turskog uticaja. Takva slika pojednostavljuje složenu političku realnost i služi kao alat za zamjenu teza.
Posebno problematičan segment odnosi se na prikaz Bošnjaka i državnih institucija. Političke i administrativne odluke tumače se kao pokušaj „muslimanske dominacije“, čime se politički procesi svode na vjerski narativ. Ovakav pristup briše razliku između političkog djelovanja i vjerskog identiteta i podsjeća na retoriku iz devedesetih.
Na udaru se našao i reisu-l-ulema Husein Kavazović, čije se kritike prema izraelskoj vlasti koriste kao dokaz navodnog ekstremizma. Pri tome se zanemaruje da slične stavove iznose i brojni međunarodni akteri, što ukazuje na selektivnost u interpretaciji.
U završnici, autori predstavljaju Republiku Srpsku kao „bedem kršćanstva“ koji navodno štiti Evropu od radikalizma. Time se secesionistička politika reinterpretira kao legitimna borba za očuvanje zapadnih vrijednosti, dok se međunarodne institucije prikazuju kao pristrasne.

Ovakav narativ pokušava političke i pravne probleme predstaviti kao dio globalnog ideološkog sukoba. Time se skreće pažnja sa ključnih pitanja – poštivanja ustavnog poretka i međunarodnih sporazuma – i otvara prostor za produbljivanje podjela. Umjesto smirivanja situacije, ovakvi tekstovi dodatno učvršćuju obrasce straha i nepovjerenja u savremenom geopolitičkom kontekstu.

Izvor: SB