Potrošačke cijene porasle su na najviši nivo u gotovo dvije godine, ali industrija i dalje tone u deflaciju, dok domaća potražnja ostaje slaba
Iako je godišnja stopa potrošačke inflacije u Kini u novembru dostigla najviši nivo u posljednjih 21 mjesec, novi ekonomski pokazatelji jasno ukazuju da se druga najveća svjetska ekonomija i dalje suočava s ozbiljnim strukturnim problemima. Rast cijena uglavnom je izazvan poskupljenjem hrane, dok industrijski sektor nastavlja bilježiti pad proizvođačkih cijena.
Prema zvaničnim podacima kineskog Zavoda za statistiku, potrošačke cijene su u odnosu na isti mjesec prošle godine porasle za 0,7 posto, što predstavlja ubrzanje u odnosu na oktobar. Međutim, temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energenata, ostala je nepromijenjena, što ukazuje na slabu unutrašnju potražnju.
S druge strane, proizvođačke cijene su u novembru pale za 2,2 posto na godišnjem nivou, čime se produbljuje deflacijski trend u industriji koji traje već tri godine. Ovakva kretanja pokazuju da proizvođači i dalje snižavaju cijene kako bi se riješili viškova robe, što je direktna posljedica slabe potrošnje i smanjene potražnje na domaćem tržištu.
Iako će Kina, prema procjenama, uspjeti ostvariti planirani godišnji ekonomski rast od oko 5 posto, taj rezultat je prije svega potpomognut državnim stimulansima i snažnim izvozom. Međutim, trgovinske napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama i slaba kupovna moć stanovništva dodatno otežavaju oporavak domaće potrošnje.
Analitičari ističu da vlasti moraju hitno stabilizirati tržište nekretnina, smanjiti nezaposlenost mladih i ojačati socijalnu zaštitu kako bi građani ponovo stekli povjerenje i povećali potrošnju. U suprotnom, deflacijski pritisci mogli bi se nastaviti i tokom naredne godine.
Kinesko političko rukovodstvo već je najavilo snažniji fokus na jačanje domaće potražnje u okviru narednog petogodišnjeg plana, dok se u 2026. godini očekuju dodatne kamatne stope i nove fiskalne mjere kako bi se privreda pokrenula iz faze usporavanja.
Izvor: Reuters
