Podaci o prodaji viškova električne energije tokom 2022. godine otvorili su pitanje poslovnih odluka Uprave Elektroprivrede BiH na čelu s Admirom Andelijom. Prema tadašnjoj analizi Oslobođenja, razlika između ostvarenih i prosječnih berzanskih cijena iznosila je 78,6 miliona KM. Istovremeno, Andelija je bio član Glavnog odbora SDA, a tu funkciju u stranci, prema zvaničnoj stranici SDA, ima i danas. To samo po sebi ne dokazuje da je SDA određivala cijene struje, ali pokazuje politički kontekst u kojem je jedna od najvažnijih državnih kompanija poslovala.

Prodaja električne energije jedno je od područja poslovanja Elektroprivrede Bosne i Hercegovine koje je tokom mandata Uprave na čelu s Admirom Andelijom otvorilo ozbiljna pitanja o načinu na koji je javno preduzeće upravljalo vlastitim viškovima.

Pitanje nije samo koliko je električne energije prodato i kome, već prije svega po kojim cijenama.

Upravo poređenje ostvarenih cijena sa tadašnjim berzanskim cijenama pokazuje velike razlike.

ANDELIJA I SDA – VEZA KOJA JE DOKUMENTOVANA

Admir Andelija nije bio politički nepoznata osoba kada je 2020. godine došao na čelo Elektroprivrede BiH.

Klix je tada objavio da je Andelija, tadašnji član Glavnog odbora SDA, na prijedlog Demokratske fronte imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora EPBiH. Nakon provedene konkursne procedure, Nadzorni odbor EPBiH ga je u aprilu 2020. imenovao generalnim direktorom na mandat od četiri godine.

Veza sa SDA nije ostala samo u prošlosti.

Na zvaničnoj internet stranici SDA, u spisku članova Glavnog odbora za mandat 2023–2027, Admir Andelija i dalje je naveden kao član iz Tuzlanskog kantona.

Dakle, činjenica da je Andelija bio član rukovodećeg organa SDA u periodu kada je upravljao EPBiH nije stvar političkog nagađanja, nego javno dokumentovana činjenica.

Ali to je samo početak priče.

Nema dokaza da je SDA kao stranka direktno određivala cijene po kojima je EPBiH prodavao električnu energiju.

Ono što se može pitati jeste da li je politička odgovornost stranke koja je imala svog visokog funkcionera na čelu javnog preduzeća završavala na imenovanju ili je obuhvatala i rezultate upravljanja tim preduzećem.

Upravo zato treba pogledati kako se poslovalo.

STRUJA NA BERZI VRIJEDILA VIŠESTRUKO VIŠE

Prema analizi koju je u decembru 2023. objavilo Oslobođenje, prosječna cijena električne energije na berzama tokom 2022. godine iznosila je oko 528 KM po megavatsatu.

Tokom godine cijena se kretala od približno 369,89 KM/MWh u aprilu do čak 968,41 KM/MWh u augustu.

U isto vrijeme, EPBiH je svoje viškove prodavao kroz dugoročne i kratkoročne ugovore kupcima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.

Kod dugoročnih ugovora tokom 2022. godine bila su dva kupca – Axpo iz Mostara za prodaju unutar BiH i MVM Partner ZRT iz Mađarske za prodaju izvan BiH.

I upravo poređenje ta dva ugovora pokazuje koliko su poslovni rezultati mogli zavisiti od ugovorene cijene.

MVM PARTNER – POSAO IZNAD PROSJEČNE BERZANSKE CIJENE

Prema podacima koje je objavilo Oslobođenje, ugovor sa mađarskim MVM Partnerom bio je povoljan za EPBiH.

Na osnovu ostvarene cijene, EPBiH je na tom poslu ostvario oko 17,7 miliona KM više nego što bi ostvario da je istu količinu električne energije prodao po prosječnoj berzanskoj cijeni.

To pokazuje da sama činjenica da je EPBiH sklapao dugoročne ugovore nije automatski značila gubitak.

Problem nastaje kada se pojedinačni ugovori međusobno uporede.

AXPO – 97,18 KM ZA MEGAVAT-SAT

Prema istoj analizi, EPBiH je kompaniji Axpo iz Mostara električnu energiju prodavao po cijeni od 97,18 KM/MWh.

Ukupna vrijednost tog posla bila je oko 4,33 miliona KM.

Oslobođenje je izračunalo da bi ista količina električne energije, kada bi se obračunala po prosječnoj berzanskoj cijeni od 528 KM/MWh, vrijedila oko 23,5 miliona KM.

Razlika je iznosila približno 19,2 miliona KM.

Važno je naglasiti: to nije isto što i dokaz da je EPBiH „izgubio“ 19,2 miliona KM.

Riječ je o poređenju ostvarene ugovorene cijene sa prosječnom berzanskom cijenom za 2022. godinu.

Stvarna procjena ekonomske opravdanosti ugovora zahtijevala bi podatke o trenutku ugovaranja, periodu isporuke, profilu energije i drugim ugovornim uslovima.

Ali razlika je dovoljno velika da opravdava pitanje:

Zašto je EPBiH određenu količinu električne energije prodao po cijeni višestruko nižoj od tadašnje prosječne berzanske cijene?

UKUPNA RAČUNICA OD 78,6 MILIONA KM

Još veća razlika pojavila se kada su u analizi obuhvaćeni kratkoročni ugovori.

Prema računici Oslobođenja, na prodaji viškova električne energije unutar BiH EPBiH bi, kada bi se koristila prosječna berzanska cijena, mogao ostvariti oko 71,7 miliona KM više.

Kod prodaje izvan BiH razlika je procijenjena na dodatnih 5,4 miliona KM.

Kada se tome doda oko 19,2 miliona KM razlike kod Axpa, a oduzme oko 17,7 miliona KM pozitivnog efekta ugovora sa MVM Partnerom, dobija se približno 78,6 miliona KM.

To je, dakle, računica poređenja ugovorenih cijena sa prosječnom berzanskom cijenom, a ne pravosnažno ili revizorski utvrđen gubitak EPBiH od 78,6 miliona KM.

Upravo zbog toga je važno koristiti precizan izraz: „prema toj računici“, a ne „EPBiH je izgubio 78,6 miliona KM“.

ŠTA JE BILO SA 2023. GODINOM?

Ovdje je potrebno ispraviti jednu važnu stvar koja se pojavljuje u ranijim tekstovima.

Tokom 2023. godine tadašnja Uprava EPBiH upozoravala je da bi kompanija godinu mogla završiti sa oko 90 miliona KM gubitka, umjesto planirane dobiti.

Međutim, to nije bio konačan rezultat.

Prema konačnom izvještaju koji je usvojila Skupština EPBiH, gubitak prije oporezivanja za 2023. godinu iznosio je 327,58 miliona KM. EPBiH je kao faktore negativnog rezultata naveo smanjenu proizvodnju, niske prodajne cijene električne energije, visoke neplanirane finansijske rashode i ispravke vrijednosti ulaganja u rudnike.

Naknadno korigovani finansijski izvještaj iskazao je ukupan gubitak od oko 331 milion KM. EPBiH je tada naveo da se u taj rezultat uključuju, između ostalog, 140 miliona KM gubitka prema finansijskom izvještaju, 117 miliona KM zbog procjene ulaganja u rudnike i 69 miliona KM zbog ispravke vrijednosti potraživanja od RMU Zenica.

Dakle, 78,6 miliona KM iz analize prodaje električne energije ne može se jednostavno proglasiti uzrokom ukupnog gubitka EPBiH.

Ali ostaje činjenica da je sama Elektroprivreda BiH među faktorima negativnog poslovanja navela i niske prodajne cijene električne energije.

GDJE JE TU SDA?

Tu dolazimo do političkog pitanja.

Admir Andelija je na čelo EPBiH došao kao član Glavnog odbora SDA. U vrijeme njegovog mandata zaključivani su ugovori o prodaji viškova električne energije koji su, prema tada objavljenoj analizi, stvarali velike razlike u odnosu na prosječne berzanske cijene.

Istovremeno, zvanična stranica SDA danas ga i dalje navodi kao člana Glavnog odbora stranke.

To predstavlja dokumentovanu političku vezu između tadašnjeg direktora i SDA.

Ali iz toga ne treba izvlačiti zaključak koji dokazi trenutno ne omogućavaju.

Nije potvrđeno da je SDA određivala cijene električne energije niti da je stranka naredila zaključivanje bilo kojeg konkretnog ugovora.

Ono što jeste legitimno pitanje jeste:

Ako je politička stranka imala svog visokog funkcionera na čelu javnog preduzeća, gdje počinje, a gdje završava njena politička odgovornost za rezultate njegovog rada?

Posebno kada je riječ o kompaniji čiji je većinski vlasnik država i čiji se eventualni poslovni gubici na kraju odražavaju na javni kapital.

CIJENE POJEDINAČNIH UGOVORA – I DALJE KLJUČNO PITANJE

Još 2023. godine problem je bio u tome što javnosti nisu bili dostupni svi podaci potrebni za potpunu rekonstrukciju pojedinačnih poslova.

Oslobođenje je tada objavilo podatke o količinama, kupcima i ukupnim vrijednostima ugovora, ali je ukazalo da cijene po kojima su pojedinačnim kupcima prodavani viškovi nisu bile javno dostupne, uz obrazloženje da predstavljaju poslovnu tajnu.

Bez tih podataka nije moguće potpuno odgovoriti na najvažnije pitanje:

Ko je, kome, koliko i po kojoj cijeni prodavao električnu energiju?

A bez toga nije moguće ni precizno utvrditi koliki je bio stvarni ekonomski efekat svakog pojedinačnog ugovora.

JAVNO PREDUZEĆE, JAVNI INTERES

Ovdje se priča vraća na početak.

Elektroprivreda BiH nije privatna kompanija.

Zbog toga javnost ima legitimno pravo pitati kako su se donosile odluke koje utiču na vrijednost državnog kapitala.

Podaci o poslovanju EPBiH pokazuju da su prodajne cijene električne energije imale značajan uticaj na rezultat kompanije. Istovremeno, dostupna analiza prodaje viškova iz 2022. pokazuje velike razlike između pojedinih ugovorenih cijena i tadašnjih prosječnih berzanskih cijena.

A politički kontekst je također poznat: na čelu kompanije bio je Admir Andelija, član Glavnog odbora SDA, kojeg ta stranka i danas navodi u svom rukovodećem stranačkom organu.

Zato pitanje više nije samo:

„Koliko je EPBiH zaradio od prodaje električne energije?“

Već i:

Ko je donosio odluke, po kojim kriterijima, ko ih je kontrolisao i ko danas snosi političku i upravljačku odgovornost za rezultate tih odluka?

Na ta pitanja javnost još nema sve odgovore.

A kada je riječ o državnoj Elektroprivredi i desetinama miliona maraka razlike u vrijednosti električne energije, javnost ih ima pravo tražiti.

Izvori:

IZVORI:
JP Elektroprivreda BiH – Godišnji izvještaj o poslovanju za 2023. godinu
JP Elektroprivreda BiH – Izvještaj o reviziji godišnjeg obračuna za 2023. godinu
JP Elektroprivreda BiH – Skupština usvojila Izvještaj o poslovanju za 2023. godinu
SDA BiH – Spisak članova Glavnog odbora 2023–2027
Oslobođenje, Almir Šarenkapa – Kad Andelija prodaje, megavatsat je „džaba“ – Kako je Elektroprivreda BiH ostala bez 78 miliona KM?, 14.12.2023.
Oslobođenje – Kako je Andelija prodavao struju: Šta kažu iz Axpoa, 21.12.2023.