Pitanje ostaje: može li dodatna fiskalizacija bez rasterećenja privrede donijeti više koristi ili dodatna poskupljenja?
Zamjenik premijera Federacije BiH, Vojin Mijatović, najavio je da će minimalna plata u FBiH biti regulisana kroz izmjene Zakona o dohotku, iako ona neće iznositi 1.000 KM, kao što je ranije obećano.
Umjesto toga, tvrdi da će od 1. januara 2025. godine poslodavci biti obavezni isplaćivati najmanje 1.200 KM radnicima. Ovo nije prvo obećanje o povećanju plata, pa ostaje pitanje hoće li ovaj put biti ispunjeno. Da opet ne bude “ne lipši magarče dok trava naraste”.
Mijatović ističe i novi set zakonskih regulativa u fiskalnoj politici kao put prema suzbijanju crnog tržišta, što bi navodno trebalo dovesti do jačanja socijalne sigurnosti.
“Onog momenta kad se usvoje izmjene i dopune Zakona o dohotku, nakon toga ćemo usvojiti uredbu o minimalnim mjesečnim primanjima radnika u FBiH,” kazao je Mijatović, dodajući da je cilj suzbiti socijalni jaz u društvu.
Dopremijer i federalni ministar finansija, Toni Kraljević, predstavio je Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija, čiji je cilj “suzbijanje utaje poreza i nelojalne konkurencije”. Novi zakon bi, prema Kraljeviću, uveo centraliziranu platformu za fiskalizaciju koju bi nadzirala Porezna uprava FBiH, čime bi se, navodno, maksimalno pojačala kontrola i spriječila porezna utaja. No, dok fiskalizacija cilja na transparentnost, javlja se pitanje – može li dodatno opterećenje na privredu bez smanjenja doprinosa izazvati novi val poskupljenja, posebno za krajnje potrošače?
Kraljević ističe da fiskalna reforma uključuje i dopune Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se omogućilo da poslodavci svojim radnicima isplaćuju dio primanja bez poreznih opterećenja. Taj zakon bi važio privremeno, od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Međutim, pitanje je koliko će ovakva privremena rješenja imati stvarni uticaj na poboljšanje životnog standarda, s obzirom da reforma fiskalnog sistema u svakoj državi zahtijeva dugoročan i stabilan okvir.
Kraljević je dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da su iz ušteda kreirana sredstva za jednokratnu pomoć penzionerima. Međutim, uz rastuće troškove života i česta obećanja koja se često ne realizuju, ostaje skeptičan ton među građanima – hoće li ovaj set mjera zaista donijeti olakšanje radnicima i penzionerima ili će dodatna fiskalizacija povećati teret na privredu i izazvati nova poskupljenja?