Potrošači u EU mogli bi kratkoročno profitirati zbog nižih cijena kineskih proizvoda, dok bi domaći proizvođači mogli osjetiti pritisak zbog povećanog uvoza i pojačane cjenovne konkurencije.

Američki predsjednik Donald Trump donio je iznenađujuću odluku kojom ukida visoke carine za većinu američkih trgovinskih partnera, ali samo na ograničen vremenski period – do 90 dana. Ipak, ta mjera ne obuhvata Kinu, ključnog rivala i jednog od najvećih američkih dobavljača.

Umjesto popuštanja, Washington je dodatno zaoštrio pristup prema Pekingu, uvećavši carinske stope na kineske proizvode na čak 125 posto. Kineski odgovor bio je brz i oštar – uvedene su uzvratne carine od 84 posto na sav američki izvoz u Kinu, čime se ekonomski sukob između ovih globalnih sila dodatno rasplamsao.

Analitičari naglašavaju kako Sjedinjene Države imaju veću ovisnost o kineskoj robi nego što Kina zavisi od američkih proizvoda, što ovoj azijskoj sili daje stratešku prednost u trgovinskom nadmudrivanju.

Kina se, u međuvremenu, obratila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), optužujući Trumpovu administraciju za pokušaje ekonomske prisile i kršenje međunarodnih pravila. Iz Pekinga poručuju da će odlučno braniti svoja prava i interese, te ostati čvrsto opredijeljeni za međunarodni trgovinski poredak.

Profesor Graham Allison, američki stručnjak za geopolitiku koji je nedavno boravio u Kini i susreo se s tamošnjim vrhom, izjavio je za BBC da kineski predsjednik Xi Jinping već neko vrijeme priprema zemlju za ovakve okolnosti.

“Xi je bio svjestan da je trgovinski sukob s Amerikom vrlo vjerovatan i organizovao je sve resurse da zemlja bude otporna na takve udare. Pripreme su bile sistemske – svaka oblast, svaki sektor bio je uključen”, rekao je Allison.

Uz ekonomske mjere, kineske vlasti su izdale i upozorenje svojim građanima da budu oprezni prilikom putovanja u SAD, navodeći pogoršanu sigurnosnu klimu i zategnute bilateralne odnose. Ministarstvo obrazovanja također savjetuje studentima da pažljivo razmotre sve rizike prije odlaska na studije u Ameriku.

Sukob koji je nekad bio trgovinski sve više poprima karakter sveobuhvatnog geoekonomskog nadmetanja. No, za razliku od tradicionalnih saveznika SAD-a u Evropi, Kina ne namjerava pasivno prihvatiti diktate iz Washingtona.

Šta bi to moglo značiti za EU?

Ovakva eskalacija trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine mogla bi imati značajne posljedice i za Evropsku uniju, posebno u pogledu cijena kineskih proizvoda:

1. Višak kineskih proizvoda na evropskom tržištu
Ako SAD uvede visoke carine i ograniči kineski izvoz, Kina bi mogla tražiti nova tržišta za plasman robe. EU bi tako mogla postati “odvodni ventil” za kinesku robu, što bi moglo dovesti do:

  • Padanja cijena određenih kineskih proizvoda u EU zbog viška ponude.
  • Povećane konkurencije za evropske proizvođače koji se već takmiče s jeftinim uvozom iz Kine.

2. Mogućnost kontramjera i pritiska na EU
SAD bi mogao izvršiti politički ili trgovinski pritisak na EU da zauzme stranu. Ako bi EU odlučila stati uz SAD i uvela restrikcije prema Kini, i ona bi mogla biti pogođena kineskim uzvratnim mjerama – što bi moglo:

  • Ograničiti dostupnost određenih proizvoda iz Kine.
  • Povećati cijene u segmentima gdje Kina ima dominantnu ulogu (elektronika, komponente, tekstil, itd.).

3. Inflacija i promjena dobavnih lanaca
Ako se globalni dobavni lanci počnu fragmentirati zbog trgovinskog rata, to bi moglo izazvati:

  • Povećane troškove uvoza u EU.
  • Preusmjeravanje proizvodnje (npr. iz Kine ka Vijetnamu, Indiji, Meksiku), što bi moglo dugoročno promijeniti cijene i dostupnost proizvoda.

Zaključak:
U kratkom roku, EU bi mogla profitirati od nižih cijena kineskih proizvoda. No, dugoročno gledano, ovisno o stavu koji EU zauzme, moglo bi doći do većih poremećaja u trgovini i rasta cijena, posebno ako se sukob između SAD-a i Kine pretvori u globalni trgovinski rat.