admin
Od kompanije koja je nekada izvozila znanje, elektroenergetsku opremu i velike infrastrukturne projekte širom svijeta, Energoinvest je decenijama prolazio kroz privatizacijske pokušaje, gubitke, probleme u pojedinim poslovnim segmentima i političko-upravljačke odluke. Najnoviji račun stigao je iz Mađarske: 22,7 miliona KM. Trag vodi do ugovora iz 2020. i odluka iz 2021. godine, ali priča o slabljenju Energoinvesta počinje mnogo ranije.
Energoinvest danas nije kompanija pred stečajem. Naprotiv, prema vlastitim podacima, u 2025. godini ostvario je 13,56 miliona KM neto dobiti, a u prvih šest mjeseci 2026. godine 13,6 miliona KM dobiti prije oporezivanja.
Međutim, istovremeno na naplatu dolazi obaveza od 22,7 miliona KM prema mađarskom FGSZ-u, nastala iz ugovornog spora koji je proistekao iz promjene rute snabdijevanja gasom 2021. godine. Prema trenutno objavljenim informacijama, Energoinvest i BH-Gas imaju rok do 2. oktobra 2026. godine za izmirenje obaveze.
Zato pitanje nije samo šta se Energoinvestu događa danas.
Pitanje je: kako je kompanija koja je nekada predstavljala jedan od simbola jugoslavenske i bosanskohercegovačke industrije došla u situaciju da joj jedan ugovor iz 2020. godine danas može ugroziti likvidnost?
1. Energoinvest nije nastao kao obična firma
Energoinvest je decenijama bio jedan od najvećih jugoslavenskih industrijskih sistema.
Njegova vrijednost nije bila samo u fabrikama i nekretninama. Bila je u inženjerskom znanju, projektantskim timovima, tehnologiji, međunarodnim ugovorima i tržištima.
Rat, raspad Jugoslavije i gubitak velikog dijela tržišta sami po sebi predstavljaju ogroman ekonomski udar. Ali poslije rata slijedi druga faza: restrukturiranje i privatizacija državne privrede.
Tu počinje i priča o državnom kapitalu Energoinvesta.
2. 67 posto Energoinvesta ponuđeno na prodaju
Vrijednost kapitala Energoinvesta bila je procijenjena na oko 220,7 miliona KM, od čega je državni kapital iznosio 147,9 miliona KM, odnosno 67 posto.
Vlada FBiH je u januaru 2005. godine donijela odluku da se 67 posto državnog kapitala privatizira putem tendera.
Javni poziv objavljen je 6. oktobra 2006. godine.
Rok je više puta produžavan.
Ali kupca nije bilo.
U međuvremenu je postojala i ponuda tzv. Ortačke grupe zaposlenih, na čelu s tadašnjim direktorom Džemailom Vlahovljakom, koja je razmatrala kupovinu 51 posto od ukupnih 67 posto državnog kapitala.
- april 2007.
Vlada FBiH donosi odluku o obustavljanju privatizacije Energoinvesta.
Tender je poništen.
Zvanično obrazloženje bilo je da prvo treba utvrditi vrijednost imovine koja se privatizira. Agencija za privatizaciju je kasnije navela da nedostaci zbog kojih je prodaja obustavljena nisu bili otklonjeni.
Dakle:
- – odluka o prodaji 67 posto
- – raspisan tender
- – privatizacija obustavljena
- – Agencija ponovo predlaže model prodaje
Nema konačne privatizacije.
Država ostaje vlasnik većinskog kapitala.
3. Šta je time izgubljeno?
Ovdje treba biti oprezan.
Ne može se dokazati da je sama činjenica što Energoinvest nije privatiziran uništila kompaniju.
Ali može se konstatovati nešto drugo:
država je više od dvije decenije ostala većinski vlasnik kompanije, pa je politička odgovornost za način upravljanja državnim kapitalom ostala na federalnim vlastima koje su se smjenjivale.
To znači da se priča ne može svesti na jednu stranku ili jednog direktora.
U različitim periodima mijenjale su se vlade, ministri, nadzorni odbori i uprave.
4. 2016: Novalićeva Vlada daje saglasnost za imenovanje Bisere Hadžialjević
Jedna od važnih tačaka dolazi 26. februara 2016. godine.
Vlada FBiH, na čelu sa Fadilom Novalićem, daje prethodnu saglasnost Nadzornom odboru Energoinvesta za imenovanje Bisere Hadžialjević za direktoricu kompanije na četverogodišnji mandat.
Tadašnja federalna vlast bila je sastavljena od SDA, HDZ BiH i SBB-a.
Ovo je važan podatak jer se kasniji gasni spor vezuje upravo za period uprave Bisere Hadžialjević.
Ali treba naglasiti:
imenovanje samo po sebi nije dokaz da je direktorica odgovorna za kasniji dug.
Za odgovornost su bitne konkretne odluke i potpisani dokumenti.
5. 2016: Revizori već daju Energoinvestu negativno mišljenje
Ovo je jedan od važnih podataka u cijeloj priči.
Ured za reviziju institucija FBiH dao je Energoinvestu za 2016. godinu negativno mišljenje o finansijskim izvještajima, dok je za usklađenost poslovanja dao mišljenje s rezervom.
Dakle, problemi nisu nastali 2026. godine.
Nisu nastali ni 2021.
Finansijske i upravljačke slabosti dokumentovane su najmanje od sredine prethodne decenije.
6. 2020: Potpisuje se ugovor koji će kasnije postati veliki problem
A onda dolazimo do ključne tačke.
U maju 2020. godine Energoinvest i BH-Gas zaključuju Aneks 24 dugoročnog ugovora s mađarskim operatorom FGSZ za transport gasa preko Mađarske do kraja 2023. godine.
Ugovoren je kapacitet od 647 miliona Nm³ godišnje, ali su uvedene i visoke kazne za prijevremeni raskid.
Ured za reviziju navodi da su ranijim ugovorima penali za kompletan period do 2023. bili 7,5 miliona USD, dok su Aneksom 24 višestruko povećani.
Za raskid 2021. godine ugovorena kazna iznosila je 23 miliona USD, dok je kumulativni iznos potencijalnih penala mogao doseći 30,5 miliona USD.
Istovremeno je ugovoren ljetni popust koji je ukupno iznosio oko 20,2 miliona USD.
Drugim riječima:
Energoinvest i BH-Gas potpisali su aranžman kojim je mogućnost ranijeg izlaska iz ugovora postala veoma skupa.
7. Fadil Novalić potpisuje dokumente Vlade FBiH
Ovdje se politička odgovornost može vezati za konkretne dokumente.
Tadašnji premijer FBiH Fadil Novalić potpisao je u ime Vlade FBiH dokumente povezane s nastavkom transporta preko mađarske rute do kraja 2023. godine.
Prema revizorskom izvještaju, Energoinvest je 8. maja 2020. obavijestio BH-Gas da novi Aneks 24 sadrži nepovoljnije odredbe u pogledu penala.
To je jedna od ključnih tačaka cijele priče.
8. Decembar 2020: Gazprom mijenja pravac
- decembra 2020. Gazprom Export obavještava Energoinvest da planira isporuku gasa BiH preko Turskog toka.
To znači da dotadašnja ruta preko Ukrajine i Mađarske više neće biti način dopreme gasa u BiH.
Energoinvest je tada tvrdio da je riječ o odluci Gazproma.
Promjena pravca snabdijevanja potom je postala ključni dio spora sa FGSZ-om.
9. Paradoks: prvo obaveza do 2023, a onda promjena rute
Tu nastaje najveći problem.
S jedne strane: Vlada FBiH i kompanije su 2020. godine imale ugovorni aranžman s FGSZ-om do kraja 2023.
S druge: Gazprom krajem 2020. najavljuje prelazak na Turski tok.
Treće: 2021: BiH prelazi na novu rutu i stari transportni aramžman postaje nepotreban.
Ali ugovor s FGSZ-om nije automatski nestao.
Postojao je ugovorni problem.
I postojao je potencijalni penal.
10. 2021: Nermin Džindić ulazi u središte priče
Tadašnji Federalni ministar energije, rudarstva i industrije bio je Nermin Džindić (SBB).
U 2021. godini Vlada FBiH razmatra pitanja vezana za prelazak na Turski tok i reorganizaciju u gasnom sektoru.
Džindić je tada javno objašnjavao da je Gazprom promijenio pravac snabdijevanja i da je BiH bila suočena s ponuđenom novom rutom.
Vlada je u međuvremenu uredila novi model u kojem je Energoinvest imao ulogu snabdjevača, a BH-Gas operatora transportnog sistema.
11. Problem: ugovor s Mađarima još traje
I upravo zbog toga FGSZ pokreće spor.
Mađarski transporter traži naknadu zbog prijevremenog prekida ugovorne obaveze.
Energoinvest i BH-Gas istovremeno podnose protivzahtjeve.
Arbitraža je kasnije razmatrala obje strane.
12. 2021: Energoinvest već ima ogroman akumulirani gubitak
Revizorski podaci daju dodatnu dimenziju priči:
- Na početku 2021. godine Energoinvest je imao:
- 220,7 miliona KM dioničkog kapitala, sli i
- 223,04 miliona KM akumuliranog nepokrivenog gubitka.
Ukupan kapital bio je oko 43,8 miliona KM.
To znači da se Energoinvest u trenutku gasnog spora nije nalazio u finansijski bezbrižnoj situaciji.
Ali ovdje je važna jedna razlika.
223,04 miliona KM nije iznos gubitaka koji je nastao samo tokom Novalićeve vlade.
To je akumulirani nepokriveni gubitak iz ranijih godina koji je na početku 2021. godine već bio evidentiran u bilansima kompanije.
Međutim, taj podatak je važan jer je upravo tada na čelu federalne vlasti bio Fadil Novalić, a država je i dalje bila većinski vlasnik Energoinvesta.
13. Revizija 2021: negativno mišljenje
Za finansijske izvještaje Energoinvesta za 2021. godinu, Ured za reviziju ponovo daje negativno mišljenje.
Za usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima dato je mišljenje s rezervom.
To je posebno važno jer je upravo 2021. godina godina prelaska na Turski tok i nastanka spora koji će nekoliko godina kasnije prerasti u višemilionsku obavezu.
14. 2021–2024: spor raste
FGSZ pokreće arbitražni postupak.
Predmet dolazi pred arbitražno vijeće sa sjedištem u Zürichu, prema UNCITRAL pravilima.
- FGSZ traži novac zbog prijevremenog prekida transportnog ugovora.
- Energoinvest i BH-Gas istovremeno podnose protivzahtjeve.
Spor tako iz poslovnog odnosa prerasta u međunarodni arbitražni postupak.
15. 19. april 2024: arbitraža donosi odluku
Arbitražno vijeće donosi odluku.
Važna stvar koju ne treba preskočiti: Vlada FBiH nije dobila obavezu plaćanja prema FGSZ-u i zahtjevi FGSZ-a prema Vladi FBiH su odbijeni.
Istovremeno, arbitražna odluka je obavezala Energoinvest i BH-Gas na plaćanje FGSZ-u.
Tada se govorilo o iznosu koji je nakon prebijanja međusobnih potraživanja bio nešto iznad 11 miliona USD.
Kasniji postupci i obračun obaveze doveli su do iznosa od oko 13,3 miliona USD, odnosno 22,7 miliona KM.
Dakle, pravno gledano, dug nije jednostavno „dug Vlade FBiH“ – dužnici su kompanije.
Ali političko pitanje ostaje: ko je donosio odluke koje su dovele kompanije u tu situaciju?
16. 2026: račun stiže na naplatu
U septembru 2026. slučaj ponovo dolazi u javnost.
Prema trenutno objavljenim informacijama, Vrhovni sud FBiH potvrdio je međunarodnu arbitražnu odluku, a obaveza Energoinvesta i BH-Gasa prema FGSZ-u iznosi oko:
- 13,3 miliona USD ≈ 22,7 miliona KM
- Rok za izmirenje navodi se kao 2. oktobar 2026. godine.
U međuvremenu je direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić sa saradnicima otišao u Mađarsku na pregovore s FGSZ-om o načinu izmirenja obaveze.
17. I tu dolazimo do velikog paradoksa
Energoinvest danas nije ista kompanija kao 2021.
Prema podacima kompanije:
- neto dobit: 426 hiljada KM
- neto dobit: 13,56 miliona KM
prvih šest mjeseci 2026: 13,6 miliona KM dobiti prije oporezivanja.
Kompanija također navodi da je njen segment Energoinženjering između 2014. i 2024. akumulirao više od 92 miliona KM gubitaka.
Dakle, današnji Energoinvest pokušava napraviti zaokret.
Ali sada mora rješavati obavezu koja je nastala iz događaja iz 2020. i 2021. godine.
18. Više od duga: sada se pominje i stečaj
Ovdje priča dobija potpuno novu dimenziju.
22,7 miliona KM više nije samo pitanje poslovnog gubitka ili arbitražnog spora iz prošlosti.
Ako Energoinvest i BH-Gas ne izmire obavezu prema FGSZ-u do 2. oktobra 2026. godine, mađarski operator može pokrenuti prisilno izvršenje.
Prema trenutno objavljenim informacijama, takvo izvršenje moglo bi dovesti do blokade bankovnih računa Energoinvesta. Federalna je objavila da bi takav scenario mogao kompaniju gurnuti u stečaj i likvidaciju.
To, međutim, ne znači da je Energoinvest već u stečaju niti da je stečaj automatska pravna posljedica neplaćanja.
Preciznije je reći:
Energoinvest se suočava s rizikom blokade računa, a dugotrajna blokada i nemogućnost izmirenja obaveza mogu otvoriti pitanje stečaja i likvidacije.
Ovaj rizik treba posmatrati zajedno s finansijskim stanjem koje je kompanija imala prije više godina.
Revizorski izvještaj pokazuje da je na početku 2021. godine Energoinvest imao 223,04 miliona KM akumuliranog nepokrivenog gubitka, dok je ukupni kapital iznosio 43,82 miliona KM.
Drugim riječima, u trenutku kada je gasni spor već bio u nastajanju, Energoinvest je već nosio ogroman teret ranijih gubitaka.
19. Koliko se taj teret može vezati za vrijeme Fadila Novalića?
Ovdje je potrebno napraviti razliku između činjenica i političke odgovornosti.
Fadil Novalić bio je premijer FBiH od 2015. do 2023. godine.
U tom periodu dogodile su se neke od ključnih stvari u ovoj priči:
- Vlada FBiH dala je saglasnosti i garancije povezane s transportom gasa preko Mađarske.
- Bisera Hadžialjević imenovana je na čelo Energoinvesta uz saglasnost Vlade FBiH.
- Energoinvest je 2020. zaključio sporni Aneks 24 s FGSZ-om.
- Energoinvest je upozorio na nepovoljnije penale.
- Gazprom je krajem 2020. najavio promjenu rute.
- Vlada FBiH je 2021. učestvovala u procesu prelaska na Turski tok.
- I na početku 2021. godine u bilansima Energoinvesta već je bio evidentiran akumulirani nepokriveni gubitak od 223,04 miliona KM.
Zbog toga je legitimno postaviti pitanje političke odgovornosti vlasti koja je u tom periodu upravljala državnim kapitalom.
Ali nije precizno reći da je svih 223 miliona KM gubitka „napravila Novalićeva vlada“.
Akumulirani gubitak uključuje posljedice poslovanja iz ranijih godina.
Preciznija formulacija jeste:
Najveći dio finansijskog problema Energoinvesta postojao je već prije kraja Novalićevog mandata, ali je kompanija sa više od 223 miliona KM akumuliranog nepokrivenog gubitka ušla u ključne odluke o gasnom transportu upravo u periodu Novalićeve vlade.
KO JE POLITIČKI ODGOVORAN?
Tu treba napraviti razliku između političke, upravljačke i pravne odgovornosti.
Fadil Novalić – SDA
Premijer FBiH od 2015. do 2023.
Njegova politička uloga u ovom slučaju može se vezati za konkretne dokumente i odluke Vlade FBiH tokom njegovog mandata.
Vlada koju je predvodio bila je uključena u aranžmane povezane s transportom gasa preko Mađarske, a Novalić je kao premijer potpisivao relevantne dokumente.
To samo po sebi ne znači da postoji sudski utvrđena njegova individualna odgovornost za današnju obavezu.
Nermin Džindić – SBB
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije u relevantnom periodu.
Bio je resorni ministar u vrijeme prelaska na Turski tok i reorganizacije gasnog sektora 2021. godine.
Njegova politička odgovornost može se razmatrati kroz konkretne odluke i postupke ministarstva i Vlade FBiH u tom periodu.
Bisera Hadžialjević
Direktorica Energoinvesta.
Na čelu kompanije bila je u periodu kada su zaključeni ključni aranžmani s FGSZ-om i kada je došlo do prelaska na Turski tok.
Vlada FBiH je 2016. dala prethodnu saglasnost za njeno imenovanje.
Ali ni funkcija direktorice sama po sebi nije dokaz individualne pravne odgovornosti za današnji dug.
Vlade FBiH koje su upravljale Energoinvestom
Ovdje odgovornost nije samo individualna.
Pošto je država ostala većinski vlasnik Energoinvesta, federalne vlasti su preko nadležnog ministarstva i organa upravljanja imale uticaj na kompaniju.
Zato je priča šira od jednog direktora.
A koje stranke?
Ako govorimo o ključnom periodu 2015–2021, tadašnju federalnu vladajuću strukturu činili su SDA, HDZ BiH i SBB.
Među najvažnijim akterima u ovom konkretnom slučaju bili su Fadil Novalić kao premijer FBiH i Nermin Džindić kao resorni ministar.
Ali bilo bi pogrešno napisati da su SDA, HDZ BiH i SBB „napravili dug od 22,7 miliona KM“.
Dokumenti pokazuju ko je bio na vlasti, ko je potpisivao dokumente i koje su odluke donesene.
To nije isto što i sudski utvrđena individualna krivica.
Najvažniji dokument u cijeloj priči
Za razumijevanje slučaja posebno je važan revizorski nalaz.
On pokazuje da je Energoinvest upozoravao BH-Gas na nepovoljnije odredbe Aneksa 24 u pogledu penala.
Raniji penali: 7,5 miliona USD
Novi potencijalni penali: 23 miliona USD za raskid 2021.
Odnosno do 30,5 miliona USD u određenoj računici penala.
I svega nekoliko mjeseci kasnije Gazprom najavljuje promjenu rute.
To je ključna vremenska linija.
Šta je, dakle, zapravo „uništavalo“ Energoinvest?
Ne može se cijela historija svesti na jednu odluku ili jednu stranku.
Iz dostupnih dokumenata vidi se više faza:
- Rat i gubitak jugoslavenskog tržišta
- Poslijeratno restrukturiranje sistema
- Višegodišnji pokušaji privatizacije bez konačnog rješenja
- Državno vlasništvo bez jasnog dugoročnog rješenja za razvoj kompanije
- Finansijski problemi i akumulirani gubici
- Negativni revizorski nalazi
- Gubici pojedinih poslovnih sektora
- Sporni aranžman s FGSZ-om 2020.
- Prelazak na Turski tok 2021.
- Međunarodna arbitraža
- Današnja obaveza od 22,7 miliona KM
- Rizik od blokade računa i mogućeg stečaja ako obaveza ne bude riješena
A onda dolazi možda i najveći paradoks:
kompanija koja danas ostvaruje višemilionsku dobit mora rješavati obavezu proisteklu iz ugovornih odnosa i odluka iz vremena kada je bila u mnogo težem finansijskom stanju.
Jedna važna ispravka u odnosu na pojedine današnje medijske tekstove
Dio današnjih tekstova predstavlja slučaj kao da je Vlada FBiH direktno dužna Mađarima 22,7 miliona KM.
To nije precizno.
Prema konačnoj arbitražnoj odluci, zahtjevi FGSZ-a prema Vladi FBiH nisu prihvaćeni, dok su obaveze vezane za Energoinvest i BH-Gas. Aktuelni iznos od 22,7 miliona KM odnosi se na obavezu tih kompanija prema FGSZ-u.
Zato je mnogo preciznija formulacija:
Politička odgovornost za odluke koje su dovele do spora treba se razlikovati od pravne i finansijske odgovornosti. Konačna finansijska obaveza prema FGSZ-u tereti Energoinvest i BH-Gas, dok zahtjevi prema Vladi FBiH nisu prihvaćeni.
Ali istovremeno se ne može zanemariti činjenica da je u vrijeme Novalićeve vlade Energoinvest ušao u ključni ugovorni aranžman s FGSZ-om, da je tada već imao više od 223 miliona KM akumuliranog nepokrivenog gubitka i da je upravo u tom periodu donesena odluka o prelasku na novu gasnu rutu.
I upravo zato ovaj slučaj vrijedi istražiti dalje:
- ko je tačno potpisao svaki dokument,
- šta je Vlada znala prije potpisivanja Aneksa 24,
- ko je upozoravao na penale, zašto je nakon upozorenja ugovor ipak zaključen,
- ko je donio odluku o raskidu,
- kako su obračunavani potencijalni penali i zašto potencijalna obaveza nije adekvatno finansijski pokrivena.
Danas je pitanje još ozbiljnije:
Može li Energoinvest, koji je nakon višegodišnjih problema počeo ostvarivati značajnu dobit, izbjeći blokadu računa i eventualni stečaj zbog obaveze od 22,7 miliona KM?
Odgovor na to pitanje mogao bi biti poznat već nakon 2. oktobra 2026. godine.
Istraživanje i analiza: LuPortal
Izvori
- Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH – Izvještaj o finansijskoj reviziji „Energoinvest“ d.d. Sarajevo za 2021. godinu
- Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH – Izvještaj o provedbi procesa privatizacije za 2007. godinu
- Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH – Plan privatizacije za 2010. godinu
- Federalna – „Energoinvest i BH-Gas duguju 22,7 miliona KM FGSZ-u: Delegacija u Mađarskoj pregovara o izmirenju duga“, 25. septembar 2026.
- eKapija – „Potvrđena arbitražna presuda: Energoinvest i BH-Gas duguju Mađarima 22,7 mil KM“, septembar 2026.
- Raport – „Ceh Novalićeve i Džindićeve odluke iz 2021. stigao na naplatu…“, 25. septembar 2026.
