Trilaterala SAD-BiH-Srbija i nova uloga Turske na Balkanu

Američka inicijativa o trilateralnoj saradnji Sjedinjenih Američkih Država, Bosne i Hercegovine i Srbije uzdrmala je političku scenu u regiji. Prema analizi Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, u toku su pripreme za simultani ulazak BiH i Srbije u NATO i Evropsku uniju. Ključni pregovori između SAD-a i Ruske Federacije trebali bi odrediti dalji tok događaja, dok predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik povlači poteze koji bi mogli dovesti do nestanka ovog entiteta.

Plan bez Dodika: Preustroj BiH i kraj entitetskog uređenja

Ured visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu navodno posjeduje američki “non-paper” koji predviđa novi teritorijalni preustroj BiH – bez entiteta. Prema IFIMES-u, plan podrazumijeva formiranje regija i ukidanje specijalnih veza između Srbije i Republike Srpske, dok bi se putem komisija za istinu i pomirenje osigurala stabilizacija odnosa. Maršalov plan za Balkan, koji podržava i EU, eliminisao bi tri vodeća nacionalna lidera u BiH, dok bi Turska igrala ključnu ulogu u njegovoj realizaciji.

Srbija pred izborom: Vojna neutralnost ili američki interesi

SAD su spremne dozvoliti Srbiji zadržavanje vojne neutralnosti, ali pod uslovom da se priključi EU i preda svoja nalazišta rijetkih metala pod američku kontrolu. Dodik, prema analitičarima, nema mjesto u ovim pregovorima, dok se istovremeno nameće potreba za formiranjem ekspertne vlade u BiH umjesto sadašnje Trojke (SDP, Narod i pravda i Naša stranka).

Turska kao ključni igrač u BiH i regiji

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan jasno je stavio do znanja da njegova zemlja neće dozvoliti ponavljanje sukoba iz 1990-ih u BiH. Ankara se postavlja kao čuvar teritorijalnog integriteta BiH, uz istovremeno jačanje odnosa s EU, Rusijom i SAD-om. IFIMES tvrdi da će Turska vojno i obavještajno ojačati svoju prisutnost na Balkanu, kako bi neutralisala velikodržavne ambicije Srbije, Hrvatske, Mađarske i Albanije.

Mađarska i Slovačka kao potencijalni remetilački faktori

U analizi se osvrće i na politiku Mađarske, čiji zvaničnici otvoreno govore o interesima u Istočnoj Evropi. Mađarski premijer Viktor Orbán se, prema navodima IFIMES-a, sve češće poredi s Vladimirom Putinom, dok Velika Britanija ne dozvoljava prekrajanje granica BiH. Dodatni faktor nestabilnosti može biti i slovački premijer Robert Fico, koji bi mogao pružiti podršku Orbanovim nastojanjima u regiji.

Sudbonosni trenuci za Balkan

Bosna i Hercegovina, prema analitičarima, predstavlja ključni test za EU i SAD. Američki plan predviđa potpuno isključivanje Dodika iz političkih tokova, jačanje uloge Turske i sprovođenje ekonomskih i sigurnosnih reformi. Uvođenje opozicije iz Republike Srpske u vlast BiH, uz eventualne zabrane političkog djelovanja određenih lidera, moglo bi ubrzati stabilizaciju zemlje.

Aktuelna dešavanja ne znače samo političku krizu, već i ozbiljan sigurnosni izazov. Evropa, koja se suočava s vlastitim unutrašnjim problemima, sve više računa na Tursku kao saveznika u očuvanju stabilnosti Balkana. Dok se čeka finalni rasplet američko-ruskih pregovora, Bosna i Hercegovina ostaje u fokusu međunarodnih geopolitičkih igara, sa potencijalno dalekosežnim posljedicama za cijeli region.