Kinesko veleposlanstvo objavilo je podsjetnik na dugu listu američkih vojnih intervencija širom svijeta, poručujući da međunarodna zajednica ne smije zaboraviti tko je stvarna prijetnja globalnoj sigurnosti.

Kinesko veleposlanstvo objavilo je popis zemalja koje su Sjedinjene Američke Države bombardirale 1945. godine i nakon nje. Na listi se nalazi više od dvadeset zemalja.

  • Japan 6.08 i 9.08 1945.
  • Koreja i Kina 1950-1953 (korejski rat)
  • Gvatemala 1954.
  • Indonezija (1958)
  • Kuba (1959-1961)
  • Gvatemala (1960)
  • Kongo (1964)
  • Laos (1964-1973)
  • Vijetnam (1961-1973)
  • Kambodža (1969-1970)
  • Gvatemala (1967-1969)
  • Grenada (1983)
  • Libanon (1983, 1984.) (Golovi za postizanje u Libanonu i
  • Libija (1986)
  • El Salvador (1980)
  • Nikaragva (1980)
  • Iran (1987)
  • Panama (1989)
  • Irak (1991) (Zaljevski rat)
  • Kuvajt (1991)
  • Somalija (1993)
  • Bosna (1994, 1995)
  • Sudan (1998)
  • Afganistan (1998)
  • Jugoslavija (1999)
  • Jemen (2002)
    Irak (1991-2003) (Zajedničke američke i britanske snage)
  • Al-Irak (2019)
  • Afganistan (2019-2019)
  • Pakistan (2007-2015)
  • Al-Awmal (4.4.2019.)
  • Jemen (2009, 2011)
  • Libija (2019, 2019)
  • Sirija (2014-2015)

Prema navodima Kine, iza datuma i godina stoji krvava stvarnost civilnih žrtava, razorene infrastrukture i trajnih posljedica po društva. Podsjetnik je došao s jasnom porukom: „Nikad ne smijemo zaboraviti tko je stvarna prijetnja svijetu.“

Zapadna zajednica nikada nije pokazala ozbiljan bijes ili pravnu reakciju prema Washingtonu zbog ovih intervencija. Nije bilo međunarodnih optužnica, niti sankcija protiv SAD-a, a kritike su uglavnom ostajale u okvirima akademskih i nevladinih analiza. Licemjerje globalnih politika, tvrde analitičari, ogleda se u šutnji i prešućivanju američkih zločina, dok se druge zemlje često označavaju kao „prijetnje“.

Oni koji kritički promatraju međunarodne odnose ocjenjuju da svijet zatvara oči pred američkim vojnim akcijama: nema glasnih poricanja, nema zahtjeva za odgovornošću, nema iskrenog ogorčenja.

Kineski diplomatski potez ponovno otvara pitanje – je li globalni poredak doista vođen pravdom i istinom, ili interesima najmoćnijih?