Šta je zapravo retail park, kako funkcioniše, koje su njegove prednosti i nedostaci i po čemu se razlikuje od BINGO City Centra? Koncept koji se najavljuje u Lukavcu mnogo je bliži otvorenoj trgovačkoj zoni nego klasičnom shopping centru.
Prema navodima lokalnih medija, Lukavac bi početkom 2028. godine trebao dobiti novu trgovačku zonu pod nazivom Atrio Retail Park.
Naziv Atrio Retail Park spaja dvije riječi: „Atrio“, koja potiče od latinskog atrium i označava centralni zajednički prostor, te „Retail“, što na engleskom znači maloprodaja. U slobodnom prevodu, naziv bi označavao savremenu otvorenu trgovačku zonu s više prodavnica organizovanih oko zajedničkog prostora, što upravo opisuje koncept retail parka.
Lokacija Atrio Retail Parka je u blizini benzinske pumpe Junuzović Kopex, na magistralnom putu M4.
Najava ovog projekta otvara nekoliko zanimljivih pitanja:
- šta je zapravo retail park,
- kako je organizovan, po čemu se razlikuje od klasičnog tržnog centra, poput BINGO City Centra u Tuzli,
- kakve prednosti i nedostatke ovakav koncept donosi kupcima i lokalnoj zajednici?
Iako se na prvi pogled može učiniti da je riječ samo o drugačijem nazivu za tržni centar, retail park je zapravo drugačiji koncept organizacije maloprodajnog prostora. Razlika nije samo u arhitekturi nego i u načinu na koji kupci koriste takav prostor.
Šta je zapravo retail park?
Retail park je trgovački kompleks koji se sastoji od više zasebnih prodajnih objekata, najčešće smještenih u nizu ili u nekoliko međusobno povezanih građevinskih cjelina.
Za razliku od klasičnog tržnog centra, u kojem kupci u zatvorenom, natkrivenom, grijanom i hlađenom prostoru prolaze kroz zajedničke unutrašnje hodnike, u retail parku se u svaku prodavnicu uglavnom ulazi direktno izvana, s prostora koji okružuje objekte.

Prodavnice su organizovane oko zajedničkog parkinga, što kupcima omogućava da automobil parkiraju relativno blizu trgovine koju žele posjetiti. Nakon kupovine u jednom objektu, jednostavno mogu izaći vani i uputiti se u drugi.
U takvim kompleksima najčešće se nalaze prodavnice odjeće i obuće, sportske opreme, tehnike, namještaja, kućanskih aparata, kozmetike i drugih proizvoda. Često su prisutni i manji supermarketi, drogerije, apoteke i ugostiteljski objekti.
Površina od 25.000 m², koliko se najavljuje za Atrio Retail Park, odgovara površini od 2,5 hektara, odnosno približno tri i po standardna fudbalska terena. Radi lakše predstave, riječ je o prostoru koji bi imao dimenzije približno 158 × 158 metara kada bi bio kvadratnog oblika. Važno je, međutim, razlikovati prodajnu površinu od ukupne površine zemljišta na kojem će se kompleks nalaziti.
Interesantno je još jedno poređenje: prema podacima Grada Tuzle i izvještajima s otvaranja 2016. godine, BINGO City Center u Tuzli prostire se na približno 40.000 m² ukupne površine objekta.
BINGO City Center i retail park – u čemu je razlika?
Dobar primjer klasičnog tržnog centra u našem okruženju je BINGO City Center u Tuzli.

U njemu se trgovine, ugostiteljski objekti i drugi sadržaji nalaze unutar jedinstvenog natkrivenog i klimatiziranog zatvorenog prostora. Kupac može obići više prodavnica, otići na kafu ili ručak, a da pritom ne mora izlaziti iz objekta.
Čak je i parking natkriven ispod samog objekta.
Takav koncept omogućava ugodniju kupovinu tokom kiše, snijega, velikih vrućina ili hladnoće. Zajednički unutrašnji prostor, hodnici, liftovi i pokretne stepenice čine dio ukupnog iskustva posjete.
Kod retail parka koncept je drugačiji. Kupac uglavnom dolazi s konkretnom namjerom – posjetiti određenu prodavnicu, obaviti kupovinu i eventualno nastaviti u neki drugi objekat.
To ne znači da retail park nema kafiće, restorane ili prostore za odmor. Naprotiv, savremeni kompleksi sve više uključuju takve sadržaje, ali oni nisu nužno organizovani kao dio jednog zatvorenog prostora.
Najjednostavnije rečeno: BINGO City Center je mjesto u kojem se kupovina, ugostiteljstvo i zabava odvijaju pod jednim krovom, dok je retail park kompleks zasebnih trgovina koje povezuje zajednički vanjski prostor.
Koje su prednosti retail parka?
Ovakav model trgovine ima nekoliko praktičnih prednosti.
Jednostavniji pristup prodavnicama: Kupci ne moraju prolaziti kroz velike hodnike, spratove i zajedničke prostore. Automobil mogu parkirati u blizini željene prodavnice, što je posebno praktično prilikom kupovine kabastije robe, namještaja ili kućanskih aparata.
Veliki parking: Parking je jedan od najvažnijih elemenata retail parka. Ovakvi kompleksi uglavnom se projektuju s velikim brojem vanjskih parking mjesta, što olakšava pristup kupcima koji dolaze automobilima.
Jednostavnija organizacija: Zasebni prodajni objekti omogućavaju fleksibilniju organizaciju prostora. Pojedinačne trgovine mogu imati vlastite ulaze, radno vrijeme i način poslovanja.
Dolazak poznatih trgovačkih brendova: Retail parkovi su posljednjih godina postali zanimljivi velikim domaćim i međunarodnim trgovačkim lancima. Takav koncept omogućava im velike prodajne površine i pristupačnu lokaciju, često uz niže troškove nego u velikim zatvorenim centrima.
Nova radna mjesta: Dolazak većeg broja trgovina podrazumijeva potrebu za prodavačima, poslovođama, skladišnim radnicima, zaštitarima, čistačima i drugim zaposlenicima.
A koje su mane?
Iako retail park ima brojne prednosti, nije riječ o idealnom rješenju za sve kupce.
Izloženost vremenskim prilikama: Najveća praktična razlika u odnosu na zatvoreni tržni centar jeste izloženost vremenu. Kupac koji želi obići nekoliko prodavnica mora izlaziti na otvoreni prostor, što tokom kiše, snijega, hladnoće ili velikih vrućina može biti neugodno.
Veća zavisnost od automobila: Retail parkovi se često grade na lokacijama van grada gdje je pristup automobilom jednostavniji nego dugo pješačenje ili dolazak javnim prijevozom. Ako infrastruktura, npr. trotoari za one koji bi prošetali do Retail parka, i autobuske linije nisu dobro organizovane, dio stanovništva, posebno stariji i građani bez automobila, može imati otežan pristup.
Manje sadržaja za duži boravak: Iako savremeni retail parkovi mogu imati restorane, kafiće i dječije sadržaje, oni uglavnom nemaju jednaku koncentraciju zabavnih i rekreativnih sadržaja kao veliki zatvoreni tržni centri. Nema nužno kina, velikih igraonica i zajedničkih prostora za druženje.
Saobraćajno opterećenje: Veliki broj prodavnica na jednoj lokaciji privlači i veliki broj vozila. Ako prilazne saobraćajnice, raskrsnice i parking nisu adekvatno projektovani, retail park može izazvati gužve, posebno vikendom i u periodima sezonskih sniženja. U Lukavcu bi posebsn problrm mogo biti za pristup Atrio Retail parku iz pravca magistralnog puta Tuzla – Doboj, zbog nepostojanja raskrsnice ili kružnog toka na samom magistralnom putu.

Prema našim saznanjima, već su vođeni razgovori između predstavnika Grada Lukavac i kompanije Junuzović-Kopex o izgradnji kružnog toka na magistralnom putu M4 u blizini retail parka, ali nije postignut dogovor da kompanija Junuzović-Kopex to “uzme na sebe”.
Šta će dobiti Lukavac?
Prema dosad objavljenim informacijama, iza projekta Atrio Retail Park stoji lukavačka kompanija Junuzović-Kopex, dok je za komercijalizaciju, odnosno iznajmljivanje poslovnih prostora, strateško pozicioniranje i upravljanje kompleksom zadužena sarajevska kompanija EDGE.
Najavljenih 25.000 kvadratnih metara prodajnog prostora predstavlja značajan trgovački kapacitet za Lukavac i šire područje Tuzlanskog kantona.
Prema najavama, u kompleksu bi se trebali naći domaći i međunarodni brendovi iz oblasti mode, sporta, tehnologije, kozmetike i opreme za domaćinstvo. Najavljeni su i ugostiteljski sadržaji, zone za odmor i zabavu djece te besplatan parking.
Posebno se ističe najava otvaranja više od 300 novih radnih mjesta.
Do objavljivanja ovog teksta nije objavljen kompletan spisak budućih zakupaca, pa još nije poznato koje će konkretno trgovine poslovati u Atriju.
Dolazak velikih trgovačkih lanaca mogao bi značiti veću ponudu, više mogućnosti za zapošljavanje i manju potrebu građana da zbog određene kupovine odlaze u Tuzlu ili druge gradove.
S druge strane, otvara se i pitanje kako će se nova trgovačka zona odraziti na postojeće male trgovce i lokalne privrednike. Veći trgovački sistemi raspolažu značajnom kupovnom moći, razvijenom logistikom i mogućnostima za akcijske cijene s kojima se manje trgovine teško mogu takmičiti.
To ne znači da će svi mali trgovci nužno biti ugroženi, ali je opravdano očekivati promjene u konkurenciji na lokalnom tržištu.
Jednako važno pitanje je saobraćajna infrastruktura. Kompleks od 25.000 kvadratnih metara prodajnog prostora, s velikim brojem zaposlenih i posjetilaca, zahtijeva kvalitetno riješen pristup, ulaze, izlaze i organizaciju saobraćaja.
Više trgovačka zona nego tržni centar
Retail park nije samo drugačiji naziv za tržni centar. Riječ je o drugačijem načinu organizacije trgovine i korištenja prostora.
Atrio bi, prema najavljenim karakteristikama, trebao donijeti Lukavcu upravo takav otvoreni trgovački koncept, uz dodatne sadržaje koji ga mogu učiniti više od običnog kompleksa prodavnica.
Ipak, kada se uporede osnovne karakteristike retail parka i klasičnog tržnog centra, postaje jasnije šta će Lukavac zapravo dobiti.
U suštini, Atrio Retail Park bit će mnogo bliži trgovačkoj zoni kakvu poznajemo na pijaci Arizona nego klasičnom tržnom centru poput BINGO City Centra u Tuzli.
Naravno, riječ je o savremenijem, planski organizovanom i arhitektonski uređenijem konceptu, s poznatim trgovačkim brendovima, velikim parkingom i uređenim zajedničkim prostorom. Ali osnovna logika ostaje slična: više zasebnih prodajnih objekata na jednom mjestu, između kojih se kupci kreću otvorenim prostorom.
Zato je važno napraviti razliku između najave velike trgovačke investicije i očekivanja da Lukavac dobija klasični shopping centar. To nisu iste stvari, bez obzira na veličinu kompleksa i broj trgovina koje će u njemu poslovati.
Analiza: LuPortal
