admin
Brent se ponovo približava granici od 100 dolara po barelu, pa se nameće jednostavno pitanje: koliko je u prethodnih deset godina koštao litar dizela i BMB 95 kada je sirova nafta bila na sličnom nivou – i koliko bi, prema tim poređenjima, gorivo danas trebalo koštati?
Cijene goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih deset godina prolazile su kroz velike oscilacije. Od perioda kada je barel Brenta padao na svega tridesetak dolara, preko rekordnog skoka 2022. godine, do današnjih cijena kada se sirova nafta ponovo približava granici od 100 dolara.
Za kratki pregled dovoljno je pogledati nekoliko karakterističnih perioda:
| Period | Brent nafta | Dizel u BiH | BMB 95 u BiH |
|---|---|---|---|
| Februar 2016. – minimum | oko 31–32 $/barel | oko 1,35 KM/l | oko 1,46 KM/l |
| Maj 2020. – pandemijski minimum | oko 30 $/barel | oko 1,66 KM/l | oko 1,71 KM/l |
| Kraj 2020. | oko 50 $/barel | oko 1,85 KM/l | oko 1,87 KM/l |
| Kraj 2021. | oko 75–80 $/barel | oko 2,30 KM/l | oko 2,30 KM/l |
| 2022. – veliki skok | preko 120 $/barel | do 3,66–3,70 KM/l | do oko 3,01 KM/l |
| 2023. | oko 75–95 $/barel | do oko 2,94 KM/l | — |
| 2024. | oko 70–90 $/barel | do oko 2,77 KM/l | — |
| 2025. | oko 60–82 $/barel | do oko 2,74 KM/l | oko 2,35–2,45 KM/l |
| 2026. | oko 95–100 $/barel | — | — |
Ova tabela, međutim, odmah pokazuje i jednu važnu stvar: cijena goriva ne prati cijenu sirove nafte jedan prema jedan.
Kada je barel bio oko 30 dolara, gorivo nije koštalo proporcionalno manje. Razlog je jednostavan – u cijeni litre goriva nalaze se i troškovi prerade, transporta, skladištenja, trgovačke marže, akcize, putarine i PDV. To su (koliko toliko) konstante na koje se dodaje cijrna sirive nafte.
Ali upravo zato je zanimljivo napraviti poređenje sa periodima u kojima je Brent bio oko 100 dolara po barelu.
Cijena goriva = „bazni dio“ + dio koji prati naftu
Da bismo pojednostavili odnos između cijene sirove nafte i cijene goriva, možemo cijenu litre posmatrati kroz jednostavnu formulu:
CIJENA GORIVA = X + Y
Ako kao ilustraciju uzmemo da je X = 1 KM, onda je to dio cijene koji se, pojednostavljeno, ne mijenja direktno sa svakom promjenom cijene sirove nafte.
U “X” spada npr: prerada u rafineriji (energija potrebna za rad rafinerije, radna snaga, održavanje, amortizacija postrojenja, katalizatori i drugi troškovi prerade), distribucija, marža, fiksne dažbine, itd.
Preostali dio, Y, predstavlja promjenjivi dio koji u velikoj mjeri prati cijenu sirove nafte i cijenu gotovog naftnog derivata.
| Cijena nafte | X – bazni dio | Y – promjenjivi dio | Cijena goriva |
|---|---|---|---|
| 60 $/barel | 1,00 KM | 0,80 KM | 1,80 KM/l |
| 80 $/barel | 1,00 KM | 1,00 KM | 2,00 KM/l |
| 100 $/barel | 1,00 KM | 1,20 KM | 2,20 KM/l |
| 120 $/barel | 1,00 KM | 1,40 KM | 2,40 KM/l |
Ovaj jednostavni primjer pokazuje zašto rast ili pad cijene sirove nafte od 20, 30 ili 40 posto ne znači automatski i isti procentualni rast ili pad cijene goriva.
Ako je cijena goriva, recimo, 2,20 KM, a 1 KM predstavlja njen relativno stabilni „bazni“ dio, onda se samo preostalih 1,20 KM direktnije mijenja sa kretanjem cijene nafte. Zato bi pad cijene nafte od 30 posto mogao značajno smanjiti promjenjivi dio cijene, ali ne i cijelu cijenu litre za 30 posto.
Upravo zbog toga je za razumijevanje cijena goriva važnije posmatrati koliko od svake litre predstavlja promjenjivi dio koji prati cijenu nafte, a koliko čini bazni dio koji ostaje relativno stabilan.
Napomena: prikaz sa X = 1 KM je pojednostavljeni ilustrativni model, a ne stvarna struktura troškova jedne litre goriva. U stvarnosti se i pojedine komponente X mogu mijenjati, dok se cijena gotovog benzina i dizela ne kreće savršeno jednako kao cijena sirove nafte.
Šta se dešavalo kada je nafta bila oko 100 dolara?
Tokom prethodne decenije bilo je više perioda u kojima se cijena Brenta kretala oko ili iznad 100 dolara. Najizraženiji primjer bila je 2022. godina, kada je zbog rata u Ukrajini i poremećaja na energetskom tržištu Brent nakratko premašivao 120 dolara.
U istom periodu cijene na pumpama u BiH dostigle su rekordne nivoe. Dizel je u pojedinim periodima dostizao oko 3,66–3,70 KM po litru, dok je BMB 95 išao do približno 3,01 KM.
Međutim, to poređenje nije potpuno jednako današnjoj situaciji.
Na cijenu goriva utiče i kurs dolara, cijena gotovih rafinerijskih proizvoda, dostupnost goriva, troškovi transporta i distribucije, kao i marže na domaćem tržištu. Zato dva perioda sa gotovo istom cijenom barela ne moraju imati istu cijenu na benzinskim pumpama.
Koliko bi gorivo trebalo koštati danas?
Ako je Brent ponovo oko 100 dolara, najpoštenije je pogledati prethodne periode kada se sirova nafta kretala u približno istom rasponu.
Takvo poređenje pokazuje da ne postoji jednostavna formula po kojoj se cijena litre goriva može izračunati samo iz cijene barela.
Ali pokazuje i nešto drugo.
Ako je sirova nafta danas na približno istom nivou kao u nekim ranijim periodima, onda je sasvim legitimno pitati:
Zašto je cijena goriva danas baš tolika kakva jeste?
Odgovor ne može biti samo – „nafta je poskupjela“.
Potrebno je pogledati cijelu strukturu cijene litre goriva.
Od barela do litre – gdje nestaje razlika?
Jedan barel ima oko 159 litara. Ako barel košta 100 dolara, sama vrijednost sirove nafte iznosi približno 0,63 dolara po litru.
To, međutim, nije cijena po kojoj benzinska pumpa može kupiti gotov benzin ili dizel.
Sirova nafta tek treba biti prerađena u rafineriji. Nakon toga slijede transport, skladištenje i distribucija, a na kraju dolaze porezi i druge obaveze.
Zbog toga je pogrešno uzeti 100 dolara, podijeliti sa 159 i reći da bi gorivo trebalo koštati 1,10–1,20 KM.
Ali je jednako pogrešno svako povećanje cijene na pumpi automatski objašnjavati samo povećanjem cijene sirove nafte.
A koliko bi koštalo gorivo kada bi se koristio odnos iz ranijih godina?
Upravo tu postaje zanimljivo.
Ako se današnja cijena Brenta od oko 100 dolara uporedi sa periodima u kojima je barel bio približno toliko, može se napraviti okvirna procjena kakva je bila cijena goriva na pumpama.
Takva analiza ne daje „zakonski ispravnu“ cijenu litre, ali daje referentni raspon.
Drugim riječima, ako je u jednom periodu Brent bio približno 100 dolara, a dizel je bio oko određenog nivoa, onda je sasvim opravdano pitati zbog čega je danas, pri sličnoj cijeni sirove nafte, dizel značajno skuplji ili jeftiniji.
Najvažnije pitanje nije samo koliko košta barel
Za potrošače u BiH mnogo je važnije pitanje:
Koliki dio cijene litre goriva zapravo predstavlja sirova nafta, a koliki dio čine porezi, prerada, transport i marže?
Jer kada cijena Brenta padne sa 100 na 70 dolara, cijena goriva na pumpi ne pada za 30 posto.
I obrnuto – kada nafta poraste sa 70 na 100 dolara, cijena litre ne bi automatski trebala porasti za 43 posto.
Zbog toga se kretanje cijena goriva mora posmatrati kroz duži period, a ne samo kroz jednu dnevnu cijenu barela.
Danas, kada se Brent ponovo približava 100 dolara, upravo poređenje sa prethodnih deset godina može dati najbolji odgovor na pitanje – plaćamo li gorivo po cijeni koju opravdavaju svjetske cijene nafte ili na konačnu cijenu značajno utiču i drugi faktori?
To je pitanje koje vrijedi postaviti prije nego što se sljedeći put na benzinskoj pumpi pojavi nova cijena na totemu.
Isttsživanje i analiza: LuPortal
