Tri puta izgovorena formulacija o „građanskom ratu“ teško se može svesti samo na lapsus, posebno kada dolazi od političara s višedecenijskim iskustvom

Nakon reakcija medija i velikog dijela javnosti u Bosni i Hercegovini na izjavu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića:

– „Imali smo srušene odnose među narodima, kroz, kroz, kroz, ovaj građanski rat, … koji je dobivao elemente građanskog, … kroz rat koji je dobivao elemente građanskog rata, je li, kroz agresiju kada se pretvarala djelomično i u to.“

pokrenuta je svojevrsna kampanja „kontrole štete“, koja se uglavnom zasniva na tvrdnji da je riječ o običnom lapsusu linguae – nenamjernoj grešci u govoru.

Ali, ako se sama rečenica analizira bez prejudiciranja šta je Izetbegović mislio, argument o običnom lapsusu baš i nema tako čvrsto uporište.

Jer, prvi put je izgovorena formulacija „građanski rat“. Nakon toga, u pokušaju ispravljanja, govori se o ratu koji je „dobivao elemente građanskog rata“, da bi se ponovo završilo formulacijom „kroz agresiju kada se pretvarala djelomično i u to“.

Dakle, u jednoj kratkoj rečenici pojam „građanski rat“ pojavljuje se tri puta, odnosno predstavlja centralni dio govorne konstrukcije koju je Izetbegović izgovorio.

Sve drugo se mijenja – ali građanski ostaje.

Da je riječ o mladom i politički neiskusnom čovjeku, možda bi objašnjenje o lapsusu bilo lakše prihvatiti.

Ali ovdje govorimo o političaru s nekoliko decenija političkog iskustva, čovjeku koji je godinama obavljao najviše državne funkcije i koji vrlo dobro zna koliko je važno kako se rat u Bosni i Hercegovini 1992–1995. godine opisuje.

Zato se sasvim legitimno može postaviti pitanje: je li zaista riječ samo o lapsusu?

Ne možemo znati šta je Bakir Izetbegović mislio u trenutku kada je izgovarao te riječi. To bi bilo nagađanje.

Ali možemo analizirati ono što je stvarno izgovoreno.

A ono što je izgovoreno jeste da je rat u BiH nazvan „građanskim ratom“, a potom dodatno objašnjavan kao rat koji je „dobivao elemente građanskog rata“.

Ako se agresija „pretvorila“ u građanski rat – kada se to tačno dogodilo?

Ovdje dolazimo do mnogo ozbiljnijeg pitanja.

Ako se rat u Bosni i Hercegovini, kako je Izetbegović rekao, u jednom trenutku „pretvarao“ ili dobivao elemente građanskog rata, onda se logično mora postaviti pitanje: u kojem periodu?

Jer rat nije trajao nekoliko mjeseci. Trajao je od 1992. do 1995. godine.

Srebrenica se dogodila u julu 1995. godine, pred sam kraj rata, a i genocidu u Srebrenici učestvovali su i pripadnici srpskih formacija iz Srbije, uključujući pripadnike jedinice „Škorpioni“, čiji su pripadnici učestvovali u strijeljanju bošnjačkih civila.

Je li se Srebrenica desila tokom dijela rata kada se on “pretvorio” u građsnski – jer to izekako mijenja dosta bitnih stvari?

Zato je problematično uopšte govoriti o “građanskom ratu” pa i nekoj vremenskoj liniji nakon koje je rat u BiH postao „građanski“, jer se time otvara čitav niz pitanja o karakteru rata i ulozi susjednih država u njemu.

A upravo je pitanje odgovornosti Srbije za ono što se događalo u BiH bilo predmet višegodišnjih sudskih procesa i političkih rasprava.

I onda dolazimo do revizije presude protiv Srbije

Ovaj slučaj dobija dodatnu političku težinu kada se posmatra u kontekstu dugogodišnjih optužbi i političkih kontroverzi vezanih za postupak revizije presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije.

Ne tvrdimo da postoji dokaz da je ova Izetbegovićeva formulacija povezana s tim pitanjem. Takav zaključak ne bi bilo moguće izvesti samo na osnovu jedne izjave.

Ali je legitimno analizirati kakav bi politički efekat imala formulacija kojom se agresija na BiH opisuje kao rat koji je u nekom trenutku dobio ili se pretvorio u elemente „građanskog rata“.

U takvom kontekstu, takva formulacija može otvoriti prostor za potpuno drugačije tumačenje odgovornosti aktera koji su bili uključeni u rat u BiH.

Drugim riječima, pitanje nije samo šta je Izetbegović „mislio“, nego šta njegova izjava objektivno znači kada se pročita i analizira.

Naravno, za tvrdnju da je iza svega postojala neka namjera gotovo je nemoguće ponuditi opipljiv dokaz.

I zato bi bilo neozbiljno tvrditi da je Izetbegović namjerno izjednačavao agresiju i građanski rat.

Ali jednako tako bilo bi neozbiljno svaku politički važnu formulaciju automatski proglasiti lapsusom samo zato što je nakon reakcija javnosti takvo objašnjenje najjednostavnije.

Može li se čovjek s takvim iskustvom „sakriti“ iza lapsusa?

Bakir Izetbegović nije politički početnik.

On je decenijama prisutan u političkom životu BiH. Bio je član Predsjedništva BiH, predsjednik SDA i čovjek koji je godinama učestvovao u donošenju najvažnijih političkih odluka u zemlji.

Uz svog rahmetli oca Aliju Izetbegovića bio je prisutan i u periodu kada su se donosile najteže odluke tokom i neposredno nakon rata.

Zbog toga je sasvim legitimno pitati se koliko je opravdano tako ozbiljnu formulaciju jednostavno odbaciti riječju „lapsus“.

Jer nije riječ o pogrešnom izgovoru nekog imena, datuma ili brojke.

Riječ je o karakteru rata u kojem je ubijeno više desetina hiljada ljudi, počinjeni brojni ratni zločini i genocid u Srebrenici.

A upravo zbog toga način na koji se taj rat opisuje nije samo lingvističko pitanje.

To je političko, historijsko i međunarodno-pravno pitanje.

Šta ako bi mu se isti „lapsus“ dogodio u Ujedinjenim nacijama?

I tu dolazimo do možda najjednostavnijeg pitanja.

Ako neko želi ponovo biti član Predsjedništva BiH i predstavljati Bosnu i Hercegovinu na međunarodnoj sceni, govoriti pred međunarodnim institucijama, forumima, pa i pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija – može li sebi dozvoliti ovakve lapsuse?

Šta ako se slična formulacija izgovori pred međunarodnom publikom?

Šta ako se u UN umjesto „agresije na BiH“ kaže „građanski rat“?

To se u tom slučaju ne može naknadno objasniti kao domaćoj javnosti riječima „omaklo se“?

Posljedice takve izjave bi bile razorne.

U međunarodnoj politici riječi imaju težinu.

Zato se pitanje ne mora svesti na to da li je Izetbegović „kriv“ za lapsus.

Može se postaviti mnogo jednostavnije:

Može li Bosna i Hercegovina sebi dozvoliti luksuz da je predstavlja političar kod kojeg javnost mora stre­piti šta će sljedeće izgovoriti?

To je pitanje na koje će svaki građanin koji izađe na izbore morati odgovoriti sam.

A da Bakir Izetbegović ima svojih „izleta u zemlju lapsusa“ – to nije ništa novo

Najpoznatiji su:

  • „…u ovoj zemlji koja je sastavljena od dva entiteta, tri naroda, imamo četiri političke grupacije.“ (septembar 2021. https://www.aa.com.tr/ba/politika/bakir-izetbegovi%C4%87-srbiji-trebaju-dobri-odnosi-na-balkanu-rano-za-procjene-rada-schmidta/2370748)
  • „hiljada, plus hiljada, plus hiljada, je tristo hiljada“ (https://youtu.be/MrOSGLvFTIU?si=uML23dwFSwcYSXUK)
  • „Mlade ljude koji odlaze ćemo morati nadoknaditi high-tech tehnologijama i robotikom.” (juli 2022. https://youtu.be/i0JAJNpxchQ?si=u2BsbGZskDAnPYxp)
  • „Naša stranka je osnovana u Rudom, a politiku sprovode u Sarajevu.“ (decembar 2018. – https://www.klix.ba/vijesti/bih/bajic-i-mustafic-demantovali-izetbegovica-u-rudom-je-osnovana-prva-proleterska-brigada-a-ne-nasa-stranka/181227146)
  • „Mislim da nam ne treba ni dvije škole pod jednim krovom, ni dvije televizije pod jednim krovom, ni dva Mostara pod jednim krovom, ni dva naroda.“ (Gl­amoč, 2017. https://www.aa.com.tr/ba/balkan/izetbegovi%C4%87-ne-trebamo-ni-dvije-%C5%A1kole-ni-dvije-televizije-ni-dva-mostara-pod-jednim-krovom/861561)
  • „Znamo za Kur'anski ajet koji kaže da nema prednost Arap nad nearapom…“ (hadis a ne Kur'anski ajet, gostovanje na BIR TV, decembar 2021. https://crna-hronika.info/video-tezak-lapsus-izetbegovic-na-televiziji-islamske-zajednice-hadis-citirao-kao-ajet-iz-kurana/314546, https://youtu.be/5DwhTipgTL4?si=qVUnslKwMAiXNXeC)
  • „Danas je Petak 13. i nekima neće biti sretan, ali uvjeren sam da je ovo sretan dan za BiH.“ (13. decembar 2019. https://www.cazin.net/vijesti/zivi-mrtvaci-izmedu-dva-petka-13-ko-je-sretan-bakire)
  • „Ako hoćete da živite, morate biti spremni da umirete. Ako hoćete mir, morate biti spremni na rat.“ oktobar 2021. (https://tip.ba/2021/10/25/izetbegovic-pregovarati-necu-razgovarati-hocu-i-s-vucicem-nebitno-gdje/)
  • „Nema razloga za rat… ljudi planiraju odmore, a ne ratove.“ (novembar 2021. https://www.portalanalitika.me/clanak/izetbegovic-nece-biti-rata-u-bih-narodi-nisu-za-to)
  • „Mome ocu su prebacivali kada je kazao ‘mirno spavajte, neće biti rata’. Onda je bilo rata. Ja to izgovoriti neću … „Ako bude rata, spreman sam stati ispred ljudi.“ (april 2022. https://n1info.ba/vijesti/bakir-izetbegovic-ako-bude-rata-spreman-sam-stati-ispred-ljudi/)
  • „Pogrešno se kupilo i niko nije toga bio svjestan.“ (o kupovini respiratora, maj 2020. https://avaz.ba/vijesti/bih/572100/izetbegovic-nije-zavrsio-sorbonu-ali-je-covjek-iz-naroda-i-zna-s-ljudima, https://youtu.be/DwYokyGJHPs?si=6HKDEUstXzUblvIT)
  • „200 miliona KM… ljudi su kupili krave i kokoške“ (Govoreći nakon protesta o novcu koji je kroz različite projekte uložen u BiH, Izetbegović je rekao da je donio oko 200 miliona KM, a da su sredstva iskorištena i tako da su ljudi kupovali „krave i kokoške“, februar 2014. PDF fokument: https://fpn.unsa.ba/b/wp-content/uploads/2024/10/JAVNA-KOMUNIKACIJA-U-BOSNI-I-HERCEGOVINI-U-VRIJEME-FEBRUARSKIH-PROTESTA-2014.-GODINE-Elma-Kazagic.pdf)

Na kraju, možda je zaista bio lapsus. Možda se čovjek jednostavno pogrešno izrazio. Ali onda je sasvim legitimno pitanje:

Ako je tri puta izgovorena formulacija „građanski rat“ samo lapsus – zašto je upravo ta formulacija tri puta pronašla put do njegovih usta u jednoj kratkoj rečenici?

Odgovor na to pitanje ne mora dati Bakir Izetbegović – može ga dati i svaki birač, ali tek nakon što sam odluči vjeruje li objašnjenju da se radilo samo o lapsusu.

Analiza: LuPortal