Dok je svjetska pažnja usmjerena na Hormuz, sukob se širi prema Crvenom moru. Pritisak na Bab el-Mandeb mogao bi Saudijskoj Arabiji zatvoriti najvažniju alternativnu pomorsku rutu, a regionalnu krizu pretvoriti u novi udar na cijene energije i globalnu trgovinu.

Dok se svijet bavi pitanjem koliko dugo će trajati kriza oko Hormuškog moreuza, drugi strateški prolaz na Bliskom istoku ulazi u središte regionalnog sukoba.

Riječ je o Bab el-Mandebu, uskom pomorskom prolazu između Jemena i Džibutija i Eritreje, koji povezuje Crveno more sa Adenskim zaljevom i Indijskim okeanom.

Njegov značaj postaje posebno velik u trenutku kada je sigurnost plovidbe kroz Hormuz ozbiljno ugrožena.

Jer, ako je Hormuz jedan od glavnih izlaza za energente iz Perzijskog zaljeva, Bab el-Mandeb predstavlja ključna vrata prema Crvenom moru, Sueckom kanalu i evropskim tržištima.

A upravo ta vrata sada ponovo pokušavaju kontrolisati Huti.

Od incidenta sa avionom do nove eskalacije

Jedan od događaja koji je prethodio novom zaoštravanju dogodio se 13. jula.

Iranski avion kompanije Mahan Air, koji je prevozio Huti delegaciju iz Teherana prema Jemenu nakon sahrane iranskog vrhovnog vođe, nije dobio dozvolu da sleti u Sanu.

Saudijska strana, odnosno snage povezane sa međunarodno priznatom jemenskom vladom, potom su pogodile pistu aerodroma.

Jemenske vlasti su potez opravdale potrebom da se spriječi ulazak iranskog aviona u jemenski zračni prostor.

Huti su događaj protumačili kao novu saudijsku eskalaciju i praktični kraj dotadašnjeg procesa deeskalacije.

Nekoliko dana kasnije uslijedili su novi napadi, a 22. jula Huti su objavili da uvode pomorsku blokadu saudijskih brodova koji prolaze kroz Bab el-Mandeb.

Time je lokalni sukob dobio izrazitu međunarodnu ekonomsku dimenziju.

Zašto je Saudijska Arabija posebno izložena?

Odgovor se nalazi u geografiji.

Saudijska Arabija ima izlaz i na Perzijski zaljev i na Crveno more. Upravo zbog toga može dio svoje nafte preusmjeravati prema zapadnoj obali, naročito prema terminalima kod Yanbua, kada je plovidba kroz Hormuz otežana.

To je važan strateški ventil.

Ali taj ventil ima jednu veliku slabost: na njegovom južnom kraju nalazi se Bab el-Mandeb.

Ako se plovidba kroz taj prolaz ozbiljno ugrozi, Saudijska Arabija se suočava sa situacijom u kojoj su joj istovremeno otežani glavni pomorski pravci prema istoku i zapadu.

To ne znači da saudijski izvoz automatski prestaje. Saudijska Arabija raspolaže značajnom infrastrukturom, uključujući naftovode i skladišne kapacitete.

Ali alternativni kapaciteti ne mogu jednostavno i trenutno nadomjestiti kompletan pomorski sistem.

Zbog toga je Bab el-Mandeb za Rijad mnogo više od još jednog kriznog područja.

Huti već imaju iskustvo sa pritiskom na brodove

Ovo nije prvi put da Huti koriste pomorski saobraćaj kao instrument političkog pritiska.

Od kraja 2023. godine njihovi napadi na brodove povezane s Izraelom izazvali su ozbiljne poremećaje u Crvenom moru.

Velike brodarske kompanije počele su izbjegavati rutu kroz Crveno more i Suecki kanal, a dio saobraćaja preusmjeren je oko Afrike, preko Rta dobre nade.

Posljedica je bila jednostavna, ali skupa:

duži put – veća potrošnja goriva – veće osiguranje – skuplji transport.

To je pokazalo da Huti, iako ne raspolažu klasičnom mornaricom, mogu imati nesrazmjerno velik uticaj na globalnu trgovinu.

Sada pokušavaju isti model primijeniti na saudijske interese.

Tankeri kao nova meta

Nakon objave blokade zabilježeni su napadi na više tankera.

Među brodovima koji su se našli na meti navode se Encelia, Leila, NCC Gazal i Wafa, dok Huti tvrde da je od početka blokade napadnuto ukupno osam tankera.

Posebno je značajno pomjeranje operacija prema sjeveru.

Ako saudijski brodovi pokušavaju izbjeći područje Bab el-Mandeba tako što plove dalje prema sjeveru, prema Yanbuu, njihova nova ruta postaje potencijalno izložena napadima.

Ukoliko se takav obrazac nastavi, više se ne bi moglo govoriti samo o povremenim napadima.

Tada bi se moglo govoriti o stvarnom pokušaju kontrole pomorskog prostora.

Iran i Huti: direktna naredba ili strateški interes?

Ovdje dolazimo do najosjetljivijeg pitanja.

Iran i Huti imaju bliske političke i vojne odnose. Teheran podržava Hute, dok oni pripadaju široj mreži regionalnih aktera povezanih s Iranom.

Ali iz toga ne slijedi automatski da svaki potez Hutija direktno naređuje Iran.

Ipak, sa strateškog stanovišta, efekat je očigledan.

Iran ima mogućnost da pritiska Hormuz direktno, dok Huti mogu stvarati pritisak na Bab el-Mandeb.

To stvara situaciju u kojoj se Saudijska Arabija može naći pod pritiskom sa dvije strane.

I upravo zato sukob u Jemenu više nije moguće posmatrati samo kao unutrašnji jemenski problem.

Saudijska reakcija povećava rizik od šireg rata

Rijad već odgovara vojnim putem.

Saudijska koalicija izvela je udare na položaje pod kontrolom Hutija, uključujući područje Hodeide i ostrvo Qumran.

Istovremeno se izvještava o jačanju snaga međunarodno priznate jemenske vlade duž frontova.

Sve to povećava mogućnost nove kopnene ofanzive.

A upravo bi to bio najopasniji trenutak.

Jemen je od primirja iz 2022. godine uživao relativno mirniji period, iako političko rješenje nikada nije bilo konačno postignuto.

Nova velika ofanziva mogla bi taj proces potpuno poništiti.

Specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za Jemen Hans Grundberg već je upozorio da zemlji prijeti opasnost od povratka velikom sukobu i da bi nova eskalacija mogla ugroziti rezultate postignute tokom prethodnih godina.

Drugim riječima, regionalni rat ponovo prijeti da zapali unutrašnji jemenski rat.

Najveći problem nije samo nafta

Kada se govori o Hormuzu i Bab el-Mandebu, prva asocijacija je cijena nafte.

Ali ekonomski efekat je širi.

Ako su istovremeno ugrožene dvije važne pomorske arterije, povećavaju se:

  • troškovi transporta,
  • cijene brodskog osiguranja,
  • potrošnja goriva zbog dužih ruta,
  • vrijeme isporuke,
  • rizik nestašica,
  • cijene energenata i sirovina.

A zatim se taj trošak prelijeva na krajnjeg potrošača.

Zbog toga događaji u Jemenu mogu imati posljedice u Evropi, Aziji i na drugim tržištima čak i kada nijedan zapadni grad nije direktna meta napada.

Globalna ekonomija je povezana pomorskim rutama, a ne samo granicama država.

Tri pitanja koja će odrediti šta slijedi

U narednim sedmicama posebno će biti važno pratiti tri stvari.

Prvo – hoće li Saudijska Arabija i međunarodno priznata jemenska vlada pokrenuti veću kopnenu ofanzivu protiv Hutija?

Ako se to dogodi, primirje iz 2022. godine praktično bi bilo mrtvo.

Drugo – hoće li Huti uspjeti dugoročno ugroziti i brodove država koje nisu direktno uključene u sukob?

Posebno će biti važno ponašanje kineskih brodova i tankera.

Ako pojedine države dobiju svojevrsni „siguran prolaz“, to bi pokazalo da Huti ne pokušavaju potpuno zatvoriti Bab el-Mandeb, već selektivno koristiti pomorski pritisak kao političko oružje.

Treće – može li Oman ponovo odigrati ulogu posrednika?

Oman je posljednjih godina bio jedan od rijetkih kanala komunikacije između različitih strana u regionalnim sukobima.

Ako taj diplomatski kanal ostane otvoren, postoji mogućnost ograničavanja eskalacije.

Ako zakaže, vojna logika bi mogla preuzeti primat.

Dva moreuza, jedan globalni problem

Najvažnija činjenica u ovoj krizi nije broj napadnutih brodova.

To je geografija.

Hormuz i Bab el-Mandeb nalaze se na suprotnim krajevima istog energetskog i trgovačkog sistema.

Jedan kontroliše izlaz iz Perzijskog zaljeva prema Indijskom okeanu.

Drugi kontroliše ulaz u Crveno more, Suecki kanal i najkraću pomorsku vezu između Azije i Evrope.

Ako jedan prolaz postane nesiguran, trgovina traži alternativu.

Ako su oba ugrožena istovremeno, alternative postaju mnogo skuplje i ograničenije.

Zato se ono što se trenutno događa između Saudijske Arabije, Hutija i Irana ne može posmatrati samo kao još jedna epizoda bliskoistočnog sukoba.

To je potencijalni udar na infrastrukturu svjetske trgovine.

I upravo je to razlog zbog kojeg bi Bab el-Mandeb mogao postati jednako važan za svjetsku ekonomiju kao što je danas Hormuz.

Jer kada se zatvore vrata kroz koja prolaze energenti i roba, rat prestaje biti samo regionalni problem.

Postaje problem cijelog svijeta.

LuPortal