Novo istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo otvara ozbiljna pitanja o kontroli imovine nosilaca pravosudnih funkcija, ulozi VSTV-a i odnosu prema Evropskoj uniji

Kada je riječ o istraživačkom novinarstvu u Bosni i Hercegovini, postoje teme koje su posebno osjetljive. Jedna od njih svakako je imovina sudija i tužilaca i način na koji institucije provjeravaju da li prijavljena imovina odgovara stvarnom stanju.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) još jednom pokazuje da u svom radu ne zaobilazi teme koje se tiču najvažnijih institucija i nosilaca javnih funkcija.

U najnovijem istraživanju, objavljenom 7. augusta, CIN analizira sistem kontrole imovine sudija i tužilaca, ali i sve otvoreniji spor između Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) i Evropske unije oko načina na koji bi nezavisni stručnjaci trebali nadzirati ovaj proces.

Od imovinskih kartona do stvarne kontrole

Kako navodi CIN, do 2025. godine imovinski kartoni sudija i tužilaca nisu se sistematski provjeravali. Izmjenama Zakona o VSTV-u uvedena je obaveza prijavljivanja imovine, prihoda, štednje, dugova i druge imovine, uključujući imovinu članova porodice.

Do kraja maja 2026. godine podneseno je 1.546 imovinskih kartona, dok je 132 dodatne provjere završeno.

Za dio sudija i tužilaca provjera se provodi detaljnije, uključujući poređenje prijavljenih podataka sa službenim evidencijama i informacijama drugih fizičkih i pravnih lica.

Međutim, upravo način provođenja tih provjera postao je predmet ozbiljnog spora.

VSTV protiv EU oko nadzora

CIN navodi da je Evropska unija finansirala Program vanjskog praćenja rada odjela koji provjerava imovinu, uz uslov da nadzor obavljaju nezavisni stručnjaci van VSTV-a, koje odobravaju međunarodni partneri.

VSTV je, međutim, u aprilu 2026. godine izmijenio pravilnik kojim se uređuje izbor tih stručnjaka.

Prema navodima CIN-a, izmjenama je VSTV-u data veća uloga u njihovom izboru, dok su istovremeno promijenjeni kriteriji za izbor stručnjaka.

Evropska komisija izrazila je zabrinutost zbog takvog poteza, a Delegacija EU-a u BiH najavila je obustavu finansiranja Programa vanjskog praćenja i upozorila da bi posljedice mogle biti šire, uključujući i buduće finansiranje VSTV-a.

Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić odbacuje kritike i smatra da su izmjene usmjerene ka većoj transparentnosti i kvalitetu postupka.

Zašto je nezavisni nadzor važan?

U istraživanju se podsjeća i na preporuke Reinharda Priebea iz 2019. godine, prema kojima BiH mora uspostaviti rigorozan i kredibilan sistem provjere imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija, uz vanjski nadzor.

CIN kroz izjave stručnjaka iz Srbije i Crne Gore dodatno problematizira pitanje nezavisnosti kontrole.

Posebno se upozorava da samo poređenje prijavljenih podataka sa službenim evidencijama ne mora otkriti skrivenu imovinu, povezane osobe, prividne poslove ili stvarno porijeklo novca.

Prvi rezultati već donijeli sankcije

Istraživanje navodi i konkretne rezultate novog sistema.

Zbog nedostavljanja imovinskih izvještaja, Ured disciplinskog tužioca izrekao je u tri postupka kazne smanjenja plate za 40 posto sudijama Veliboru Milićeviću, Dubravki Vidović i Amiri Merdić.

Istovremeno, sudovima je upućen zahtjev za pokretanje prekršajnih postupaka protiv više od 20 bivših sudija i tužilaca.

To pokazuje da novi sistem kontrole već proizvodi određene rezultate, ali istovremeno ostaje pitanje koliko je sistem zaista nezavisan, sveobuhvatan i sposoban otkriti eventualno neprijavljenu imovinu.

Istraživanje koje seže i desetljeće unazad

CIN podsjeća i na svoje ranije istraživanje imovine nosilaca pravosudnih funkcija.

Još 2022. godine objavili su priču o bivšoj predsjednici Okružnog privrednog suda u Doboju Jovanki Jovanović i njenom suprugu Janku, koji su kupili 13 nekretnina vrijednih oko 720.000 KM u Doboju, Herceg-Novom i Beogradu.

CIN je tada objavio i podatke o računu u švicarskoj banci koji je u jednom trenutku vrijedio oko tri miliona KM, dok su supružnici naveli prihode koji, prema izračunu novinara, nisu bili dovoljni da objasne ukupnu vrijednost ušteđevine i ulaganja.

Uprkos zahtjevu CIN-a da VSTV provjeri imovinske kartone, institucija je tada odbila zahtjev, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka.

I dalje bez nedodirljivih tema

Ono što je možda najvažnije u ovom istraživanju nije samo pitanje ko je u pravu u sporu između VSTV-a i Evropske unije.

Mnogo važnije pitanje jeste može li pravosuđe imati puno povjerenje građana ako građani nemaju dovoljno povjerenja u način na koji se kontroliše imovina onih koji bi trebali provoditi pravdu?

I upravo zato su ovakva istraživanja važna.

CIN već godinama pokazuje da za ozbiljno istraživačko novinarstvo ne bi trebalo biti nedodirljivih institucija, funkcija ni tema.

Od političara do sudija i tužilaca, od lokalnih funkcionera do državnih institucija – javnost ima pravo znati kako se obavljaju javne funkcije i kako se kontrolišu oni koji raspolažu velikom institucionalnom moći.

Čitavo istraživanje CIN-a donosi mnogo više detalja, podataka, izjava i konkretnih primjera, zbog čega čitateljima preporučujemo da pročitaju originalni tekst Centra za istraživačko novinarstvo: „VSTV i EU u borbi za kontrolu imovine sudija i tužilaca“.

Izvor: CIN