Nakon rekordne dobiti naftnih kompanija usred globalnih geopolitičkih kriza, Donald Trump zatražio je hitno snižavanje cijena goriva. Međutim, tržište nafte funkcioniše po znatno složenijim pravilima od političkih poruka.

Američki predsjednik Donald Trump uputio je javni poziv velikim naftnim kompanijama da odmah snize cijene goriva za potrošače. Njegova poruka uslijedila je nakon što je Chevron objavio rekordnu kvartalnu dobit, čime je ponovo otvorena rasprava o tome ko zapravo određuje cijenu goriva – tržište ili politika.

Trump smatra da bi kompanije dio izuzetno visokih profita trebale prenijeti na građane kroz niže cijene na benzinskim pumpama. Takva poruka sigurno ima političku težinu, posebno u periodu kada su troškovi života i inflacija među najvažnijim pitanjima za američke birače.

Rekordni profiti usred globalne krize

Posljednjih mjeseci cijene nafte nisu rasle samo zbog povećane potražnje, nego prvenstveno zbog geopolitičkih rizika. Sukobi na Bliskom istoku, napetosti s Iranom i prijetnje sigurnosti pomorskih puteva kroz Hormuški moreuz i Crveno more povećali su neizvjesnost na tržištu.

Upravo takve okolnosti omogućile su velikim naftnim kompanijama ostvarivanje rekordnih prihoda, dok su potrošači širom svijeta plaćali skuplje gorivo.

Može li predsjednik odrediti cijenu goriva?

Iako predsjednik SAD-a može izvršiti snažan politički pritisak na kompanije, on nema direktnu mogućnost određivanja maloprodajnih cijena goriva.

Na cijenu utiču brojni faktori, među kojima su cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, troškovi prerade, transport, porezi, marže distributera i očekivanja investitora. Zbog toga čak i kada cijena sirove nafte počne padati, gorivo na pumpama često ostaje skupo još određeni period.

Naftna industrija upozorava na nove rizike

Predstavnici naftne industrije istovremeno upozoravaju da tržište ulazi u period povećane neizvjesnosti.

Mogući poremećaji u transportu kroz Hormuški moreuz, sigurnosni problemi u Crvenom moru i nastavak sukoba na Bliskom istoku predstavljaju rizike koji bi mogli izazvati nove poremećaje u snabdijevanju i dodatni rast cijena.

Drugim riječima, čak i ako politički pritisak privremeno utiče na maloprodajne cijene, globalni događaji i dalje ostaju najvažniji faktor koji određuje koliko će vozači plaćati gorivo.

Posljedice će osjetiti i Evropa

Svaka značajnija promjena cijena nafte na svjetskom tržištu vrlo brzo se odražava i na evropske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Zbog toga razvoj događaja u Sjedinjenim Američkim Državama i na Bliskom istoku nije važan samo za američke potrošače. Ako se sigurnosna situacija dodatno pogorša ili dođe do ozbiljnijih poremećaja u globalnom snabdijevanju, rast cijena goriva mogao bi se ponovo preliti na evropsko tržište.

Trumpov poziv naftnim kompanijama pokazuje koliko je pitanje cijena goriva postalo politički osjetljivo. Ipak, iskustvo pokazuje da dugoročnu cijenu energenata mnogo više određuju globalna ponuda i potražnja, geopolitički sukobi i stabilnost transportnih pravaca nego pojedinačne političke poruke, bez obzira od koga dolazile.

Anakiza: LuPortal