Rastuće cijene električne energije navode sve više građana da razmišljaju o solarnoj energiji. Međutim, isplativost uveliko zavisi od visine računa za struju, načina grijanja i ukupne potrošnje električne energije. Donosimo konkretne izračune.

Posljednjih godina interes za ugradnju solarnih elektrana u Bosni i Hercegovini značajno raste. Sve više građana želi smanjiti račune za električnu energiju i postati manje zavisni od budućih poskupljenja.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da najvažnije pitanje nije koliko košta solarna elektrana, već koliko električne energije trošite.

Primjer 1: Račun 50 KM mjesečno

Pretpostavimo da domaćinstvo prosječno plaća:

  • 50 KM mjesečno
  • odnosno 600 KM godišnje.

Kompletna solarna elektrana snage oko 3 kW danas košta približno 6.000 do 8.000 KM.

Ako bi elektrana pokrila gotovo kompletnu godišnju potrošnju, maksimalna godišnja ušteda bila bi oko 600 KM.

To znači:

  • investicija od 6.000 KM vraća se za oko 10 godina
  • investicija od 8.000 KM vraća se za oko 13 godina

Treba imati u vidu da će tokom tog perioda vjerovatno biti potrebno zamijeniti inverter, što predstavlja dodatni trošak.

Primjer 2: Račun 150 KM mjesečno

Ako drugo domaćinstvo plaća:

  • 150 KM mjesečno
  • odnosno oko 1.800 KM godišnje,

potrebna je veća elektrana koja košta približno 10.000 do 13.000 KM.

Ušteda može iznositi i do 1.800 KM godišnje, pa se investicija vraća za svega 6 do 8 godina.

U narednih dvadesetak godina domaćinstvo praktično proizvodi većinu svoje električne energije.

Primjer 3: Električno grijanje

Porodica koja grije cijelu kuću inverter klimama ili toplotnom pumpom često troši između 2.500 i 4.000 KM električne energije godišnje.

Kod takvih domaćinstava solarna elektrana postaje jedna od najisplativijih investicija jer može pokriti veliki dio te potrošnje.

Šta ako se grijete samo jednom klimom?

Mnoga domaćinstva danas koriste jednu inverter klimu za grijanje dnevnog boravka ili jedne prostorije.

Ako je prosječan račun između 40 i 50 KM mjesečno, solarna elektrana neće donijeti brz finansijski povrat.

U tom slučaju ekonomičnije je:

  • dodatno izolovati kuću,
  • zamijeniti staru stolariju,
  • kupiti još jednu kvalitetnu inverter klimu ako se planira grijanje dodatnih prostorija.

Solarni paneli traju i do 30 godina

Savremeni paneli imaju očekivani radni vijek od 25 do 30 godina, pri čemu i nakon tog perioda proizvode električnu energiju, ali nešto manjim kapacitetom.

Inverter obično traje 10 do 15 godina, pa treba računati da će ga tokom životnog vijeka sistema vjerovatno biti potrebno jednom ili dva puta zamijeniti.

Nije sve u računu za struju

Na isplativost utiču i:

  • položaj krova (najbolje prema jugu),
  • da li postoji sjena,
  • način obračuna proizvedene električne energije,
  • mogućnost predaje viškova u mrežu,
  • buduće cijene električne energije.

Ako cijena struje bude rasla, povrat investicije biće brži.

Zaključak

Solarna elektrana može biti jedna od najboljih investicija za domaćinstva koja imaju veliku potrošnju električne energije ili planiraju grijanje na struju.

S druge strane, građani čiji su računi 40 ili 50 KM mjesečno ne trebaju očekivati brz povrat uloženog novca. Za njih je često isplativije prvo uložiti u energetsku efikasnost, a tek kasnije razmišljati o solarnim panelima.

Jednostavno pravilo glasi: što više električne energije trošite, solarna elektrana se brže isplati. Što je potrošnja manja, duži je period povrata investicije.

Istraživanje i analiza: LuPortal