Aarhus centar u BiH upozorava da strateške tužbe mogu postati sredstvo pritiska kojim se građani i organizacije odvraćaju od učešća u javnim raspravama o pitanjima od društvenog značaja

Građanske inicijative, aktivisti i mediji koji djeluju u javnom interesu ne bi smjeli biti izloženi pritiscima, zastrašivanju i finansijskom iscrpljivanju kroz dugotrajne i skupe sudske postupke.

Na ovaj problem ukazuje i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, posebno kroz pitanje tzv. SLAPP tužbi (strateških tužbi protiv učešća javnosti), koje se u praksi mogu koristiti kako bi se kritičari obeshrabrili od iznošenja stavova o temama važnim za društvo.

Šta su SLAPP tužbe?

SLAPP tužbe najčešće pokreću moćniji akteri protiv građana, aktivista ili organizacija koji ukazuju na pitanja od javnog interesa, posebno u oblastima zaštite okoliša, ljudskih prava, rada institucija ili drugih društveno važnih tema.

Iako formalno mogu biti predstavljene kao zaštita ugleda ili prava pojedinca, njihova svrha, prema upozorenjima organizacija koje se bave zaštitom javnog interesa, može biti stvaranje pritiska na kritičare kroz dugotrajne sudske postupke, troškove i psihološko opterećenje.

Zašto su važne anti-SLAPP odredbe?

Emina Veljović iz Aarhus centra BiH ističe da zakonska rješenja koja uvode anti-SLAPP zaštitu imaju nekoliko važnih ciljeva.

– „Zakon pruža jedinstvenu formu što se tiče načina provođenja građanskih inicijativa. Prije svega, pruža zaštitne odredbe od tzv. SLAPP tužbi, odnosno sadrži anti-SLAPP odredbu. Također omogućava kažnjavanje, odnosno izdavanje prekršajnih naloga za one koji vrše pritisak na građane, aktiviste i medije koji se bave društveno korisnim temama“, navela je Veljović.

Prema njenim riječima, cilj ovakvih odredbi jeste da se zaštite oni koji učestvuju u javnim raspravama i ukazuju na probleme od značaja za zajednicu.

Finansijski pritisak kao sredstvo odvraćanja

Veljović objašnjava da se kod strateških tužbi često pojavljuje obrazac u kojem tužitelji traže veoma visoke novčane iznose, što kod građana i aktivista može izazvati osjećaj nesigurnosti i straha.

– „Investitori obično tuže aktiviste za klevetu i u toku tužbe navedu ogroman iznos zahtjeva. Sam taj iznos, kada tužba stigne na adresu osobe, kreira tzv. chilling efekat, odnosno zastrašujući efekat“, pojasnila je.

Kako navodi, građani se tada suočavaju sa mogućnošću plaćanja sudskih taksi, advokata i dugotrajnog dokazivanja svojih tvrdnji, iako su djelovali u uvjerenju da štite javni interes.

– „To je cilj strateških tužbi – da se aktivisti povuku iz javnog mnijenja, da se preusmjere u pravosudni sistem i opterete novčano, vremenski i psihološki, kako bi prestali baviti se temama kojima se bave“, istakla je Veljović.

Zaštita javne rasprave

Uloga anti-SLAPP mehanizama nije zaštita od odgovornosti za izrečene neistine ili nezakonite postupke, već sprečavanje zloupotrebe pravnih mehanizama kako bi se ugušila legitimna javna rasprava.

Iz Aarhus centra BiH poručuju da građani, aktivisti i mediji moraju imati mogućnost da ukazuju na probleme i učestvuju u donošenju odluka koje utiču na društvo, bez straha da će zbog toga biti izloženi neopravdanim pritiscima.

Zaštita javnog interesa, kako ističu, podrazumijeva i zaštitu prava građana da postavljaju pitanja, traže odgovore i učestvuju u demokratskim procesima.

Izbor: Aarhus centar u BiH