Obavještajni izvještaji tvrde da Teheran sada raspolaže s oko 75% prijeratnog arsenala, uz ubrzanu obnovu podzemnih baza i saradnju s Rusijom

Prema procjenama obavještajnih službi na koje se poziva Bloomberg, Iran je tokom perioda primirja sa Sjedinjenim Američkim Državama uspio obnoviti značajan dio svojih raketnih i bespilotnih (dron) kapaciteta. Navodi se da Teheran trenutno raspolaže s približno 75 posto arsenala kojim je upravljao prije izbijanja sukoba, uprkos intenzivnim američkim i izraelskim zračnim udarima.

Izvještaji također sugeriraju da je Iran dodatno ojačao svoje vojne kapacitete nabavkom i proizvodnjom novih projektila, uključujući i sisteme povezane s Rusijom, što bi moglo dodatno zakomplikovati eventualne buduće vojne planove Washingtona.

Tokom sukoba zapadne vojske su tvrdile da su značajno oslabile iranske ofanzivne sposobnosti. Američki i izraelski zvaničnici navodili su da je uništen veliki broj mobilnih lansera, dok je američki ministar odbrane Pete Hegseth ranije izjavio da su iranske sposobnosti dalekometnih udara smanjene za čak 90 posto.

Međutim, najnovije procjene obavještajnih izvora daju drugačiju sliku. Prema tim informacijama, veliki dio sofisticirane iranske balističke tehnologije ostao je sačuvan u duboko ukopanim podzemnim skloništima.

Iako su zapadni bunker-bombarderi uspjeli zatrpati ulaze u pojedine objekte, ključni dijelovi infrastrukture navodno su ostali uglavnom netaknuti.

Primirje iskorišteno za obnovu podzemnih baza

Nakon što je 8. aprila stupilo na snagu privremeno primirje, iranske inženjerske jedinice navodno su započele uklanjanje ruševina i obnovu pristupnih tunela.

Prema procjenama, iranske vojne zalihe koje su tokom marta pale na oko 60 posto prijeratnog nivoa, u međuvremenu su porasle na približno tri četvrtine ukupnih kapaciteta.

To ukazuje da je Teheran relativno brzo uspio sanirati posljedice višemjesečne zračne kampanje.

Ruski projektili i domaća proizvodnja

Dio oporavka iranskih vojnih kapaciteta povezuje se s nastavkom vojne saradnje između Moskve i Teherana. Prema navodima izvora bliskih obavještajnim procjenama, obnovljeni arsenal vjerovatno uključuje i ruske projektile proizvedene u posljednjih godinu dana.

Istovremeno, Iran se i dalje snažno oslanja na vlastitu vojnu industriju. Stručnjaci ističu da zemlja posjeduje razvijenu infrastrukturu koja omogućava relativno brzu proizvodnju novih dronova i raketnih sistema, čak i u ratnim uslovima.

Posebno se ističe nastavak proizvodnje bespilotnih letjelica tipa Šahid, koje koriste komercijalno dostupne komponente, lokalno razvijen softver i civilne motore.

Novi izazov za Washington

Jačanje iranskih vojnih kapaciteta moglo bi predstavljati ozbiljan izazov za administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ranije tvrdio da je postignuti sporazum trajno zaustavio rat i ograničio iranske nuklearne ambicije.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da taktički uspjesi na terenu nisu nužno rezultirali strateškim ciljevima.

„Uprkos taktičkim uspjesima koje ističe Washington, nije postignut cilj paraliziranja iranske vojne industrije niti značajnog slabljenja raketnog programa. Iran je pokazao izuzetnu otpornost i sposobnost obnove arsenala“, ocijenila je analitičarka Becca Wasser iz Bloomberg Economicsa.

Napetosti ponovo rastu

Situaciju dodatno komplikuje pogoršanje odnosa između Washingtona i Teherana nakon nedavnog incidenta u Perzijskom zaljevu.

Američki ministar finansija Scott Bessent upozorio je da bi SAD mogao posegnuti za zamrznutom iranskom imovinom vrijednom 24 milijarde dolara, kako bi nadoknadio štetu regionalnim saveznicima.

Iran je takve najave oštro odbacio, dok američka mornarica nastavlja raspoređivati borbene grupe nosača aviona radi zaštite pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.

Izvor: tportal