admin
Izvršna direktorica Resursnog Aarhus Centra u BiH upozorava na nedostatak javno dostupnih podataka o zagađenju, spor proces ratifikacije ključnih protokola i probleme u zaštiti okoliša u BiH
U emisiji „Dan uživo“ na BHT1 gošća je bila Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja Resursni Aarhus Centar u BiH, koja je govorila o primjeni Aarhuske konvencije, zaštiti okoliša i izazovima u transparentnosti podataka o zagađenju.
Veljović je na početku istakla da je Bosna i Hercegovina potpisnica Aarhuske konvencije, ali da još uvijek nije ratificirala ključni PRTR protokol koji omogućava javno dostupne registre o ispuštanju i prenosu štetnih materija u zrak, vodu i tlo.
– „Nažalost, čekamo već više decenija. BiH je ratificirala Aarhusku konvenciju 2008. godine i obavezala se da će pristupiti i ovom protokolu, ali to još uvijek nije učinjeno. Bez njega građani ne mogu u potpunosti ostvariti svoja okolišna prava“, kazala je Veljović.
Dodala je da bez jedinstvenog nacionalnog registra građani nemaju jasan uvid u to ko i koliko zagađuje okoliš, te da se trenutno oslanjaju na parcijalne i nedovoljno dostupne podatke.
Na pitanje šta bi ratifikacija konkretno značila, Veljović je navela primjer iz prakse.
– „Ljudi u Varešu ne znaju šta se dešava u njihovoj okolini i zašto se, recimo, pojavljuju određene štetne materije u organizmima građana. Da imamo nacionalni registar, u svakom trenutku bismo znali ko su zagađivači i kakav je njihov uticaj“, istakla je.
Govoreći o zakonodavnim inicijativama, Veljović je podsjetila da mreža Aarhus centara već godinama zagovara donošenje zakona o građanskoj inicijativi na federalnom nivou, koji je prošao Predstavnički dom 2024. godine, ali nije dobio podršku u Domu naroda.
– „Trenutno se radi na ponovnom pokretanju tog zakona, ali i na njegovoj mogućoj nacionalnoj verziji kako bi se uspostavila harmonizovana procedura građanskog učešća“, rekla je ona.
Posebno je upozorila i na problem SLAPP tužbi, koje je opisala kao strateške tužbe protiv učešća javnosti.
– „Riječ je o zloupotrebi pravnog sistema kako bi se zastrašili novinari i aktivisti. Umjesto da se bave istraživanjem i ukazivanjem na probleme, oni se povlače u sudske procese koji su dugotrajni i skupi“, pojasnila je Veljović, dodajući da je u okviru predloženih rješenja uključena i anti-SLAPP odredba usklađena s evropskim praksama.
Govoreći o planiranoj izgradnji plinovoda, Veljović je istakla nekoliko razloga zbog kojih se dio stručne javnosti protivi tom projektu, uključujući nesklad s klimatskim ciljevima, moguće favorizovanje pojedinih kompanija, ekološke rizike i visoke troškove za građane.
Na kraju, povodom Svjetskog dana okoliša, poručila je da je veće građansko učešće ključno za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini.
– „Građani bi trebali izaći i glasati u što većem broju i boriti se za svoju državu zajedno s novinarima i aktivistima. Ako se ne budemo borili, izgubit ćemo i rijeke i šume, a ljudi već sada svakodnevno odlaze iz zemlje“, zaključila je Veljović.
Izvor: BHT1
