TE Tuzla započinje probno suspaljivanje otpada uz saglasnost ministarstva, dok aktivisti upozoravaju na zdravlje građana i prikrivenu transformaciju termoelektrana u spalionice

Na osnovu akta Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Termoelektrani Tuzla je odobreno da nastavi realizaciju razvojnih aktivnosti i izvrši probno suspaljivanje mješavine uglja i alternativnog goriva (SRF/RDF). Ova faza, iako zvanično okarakterisana kao “testna“, podigla je ozbiljnu zabrinutost među građanima i ekološkim organizacijama.

Kako je najavljeno, Termoelektrana Tuzla će u ponedjeljak započeti aktivnosti mjerenja emisije u zrak na bloku 5, koristeći mješavinu uglja (96% po termičkom udjelu, 98% po masenom) i alternativnog goriva (4% po termičkom, 2% po masenom udjelu). Spaljivat će se ukupno 100 tona SRF/RDF otpada tokom maksimalno dva dana, pri čemu će emisije u zrak mjeriti ovlaštena akreditirana kuća TQM Lukavac, pored sistema za automatski monitoring Termoelektrane.

Prema dopisu Ministarstva upućenom Službi za komunalne poslove Grada Tuzla, detaljan protokol o izvršenim mjerenjima bit će naknadno dostavljen Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i lokalnoj zajednici.

Aktivisti upozoravaju: Termoelektrane postaju spalionice

Iako je riječ o probnom postupku, ekološki aktivisti oštro upozoravaju da se ovakvi potezi otvaraju prostor za trajnu praksu spaljivanja otpada u termoenergetskim postrojenjima.

– „Eksperimentalno paljenje stotinu tona gume, plastike i drugog otpada se pokušava predstaviti kao tehnički test, ali jasno je da se time mjeri koliki će nivo zagađenja biti u poređenju s običnim ugljem – jer se priprema teren za prelazak termoelektrana u spalionice otpada,” navode aktivisti, pozivajući građane naselja Šićki Brod, Bukinje, Lipnica, Bistarac i Husino, kao i šireg područja Tuzle i Lukavca, da ograniče boravak na otvorenom tokom probnog suspaljivanja.

Strah se dodatno pojačava činjenicom da ovakvim procesima mogu nastati opasni i teško razgradivi spojevi poput dioksina i teških metala, koji ostavljaju dugoročne posljedice po zdravlje građana – posebno u područjima koja su već izložena prekomjernom industrijskom zagađenju.

Poskupljenje struje – stvarna potreba ili paravan?

Ono što mnogi vide kao dodatni problem jeste kontekst u kojem se odvija ova aktivnost – paralelno s kampanjama o „nužnom“ poskupljenju električne energije u Federaciji BiH. Aktivisti i pojedini analitičari sumnjaju da se iza tih priča zapravo krije opravdanje za prihvatanje alternativnih izvora „jeftinije energije“, čime bi se termoelektranama omogućilo trajno spaljivanje otpada pod krinkom energetske efikasnosti.

I dok vlasti poručuju da će rezultati testova biti transparentni i dostupni lokalnoj zajednici i inspekcijama, građani i udruženja traže znatno više – uključivanje u procese odlučivanja, moratorij na spaljivanje otpada u termoelektranama i jasno zakonsko razgraničenje između energetske proizvodnje i upravljanja otpadom.

Jer ako poskupljenje struje postaje ulaznica za trajno spaljivanje otpada, onda nije riječ o energetskoj tranziciji, već o sistemskom guranju građana u novu, opasniju fazu ekološke nesigurnosti.