Građani ostavljeni bez odgovora – hoće li novi zakon značiti i nove namete?

Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, u saradnji s Beogradskom otvorenom školom, uputio je javni apel putem društvenih mreža tražeći hitno donošenje Zakona o klimi u Bosni i Hercegovini. Objavu prati upozorenje na sve češće klimatske nepogode – suše, požare i poplave – koje, kako se navodi, postaju nova realnost zemlje.

Međutim, iako poziv nosi emotivnu težinu i apeluje na strah od klimatskih promjena, u objavi nije navedeno šta konkretno Zakon o klimi treba da sadrži. Nema ni riječi o potencijalnim posljedicama po svakodnevni život građana – da li bi taj zakon mogao značiti uvođenje novih poreza, taksi, ograničenja u korištenju fosilnih goriva ili čak povećanje cijena energenata kroz akcize?

Građani, koji već osjećaju teret inflacije i energetske nesigurnosti, imaju pravo da znaju: da li bi zakon koji se zagovara donio konkretne koristi za zajednice ili bi predstavljao još jedan set propisa koji bi opteretio budžete domaćinstava i privrede?

Dok se u objavi spominje evropska Zelena agenda kao model za tranziciju, izostaje transparentno objašnjenje kako bi taj zakon bio usklađen sa lokalnim ekonomskim i društvenim realnostima. Takođe, nije jasno ni ko bi bio odgovoran za provođenje zakona, niti kakve bi bile kazne za eventualno kršenje propisa koje zakon predviđa.

Bez konkretnog sadržaja, definisanih ciljeva i mjera, pozivi na usvajanje klimatskih zakona ostaju na nivou političke parole. A kada se govori o zakonodavstvu koje može imati ozbiljne posljedice po standard građana, javnost zaslužuje više – zaslužuje jasnoću, otvorenu debatu i uvid u sve aspekte predloženih rješenja.