Kako su računi za januar 2025. mogli skočiti za 100% ili 200% u odnosu na oktobar, novembar i decembar 2024.?

Ako struja nije poskupila, a računi za januar su dvostruko i trostruko veći, … onda je potencijalni mogući problem još više zabrinjavajući.

Direktor EPBiH, Sanel Buljubašić, u nedavnom obraćanju preko medija, ustvrdio je da je uzrok enormno visokih računa za struju u novembru i decembru, stvarna povećana potrošnja domaćinstava. Buljubašić je pominjao “skok u potrošnji” od 13% u novembru i 14% u decembru, ali nije ni pomenuo januar kada je “skok u računima” 100-200%.

Kako od povećanje potrošnje od 13% i 14% do 100 % i 200% većih računa?
Kako od računa u decembru od 60 KM do računa u januaru od 150 KM?
Kako to objasniti?

Elektroprivreda BiH je demantovala tvrdnje o poskupljenju struje, ističući da je “moguće da su se desile greške u očitavanju, te da će takve greške biti ispravljene“.

Mi smatramo da nema sumnje da su u pitanju greške EPBiH – ali možemo samo nagađati u čemu i kakve.

U ovom članku ćemo iznijeti statističke podatke, poredeći prosječne temperature zraka u Tuzli i potrošnju u par posljednjih mjeseci, što je direktno povezano, kojima ćemo pokušati dokazati da se ne radi o realno povećanoj potrošnji, već da je uzrok enormnih računa za struju greška ili još gore – namjera EPBiH.

Takođe ćemo pokušati dokazati da, barem kada se radi o grijanju na inverter-klimu, to na neki način ide u korist EPBiH i za njih je bolje (isplatnije) nego da domaćinstva troše ugalj kojeg, kako kaže Buljubašić, fali za Termoelektrane.

Prosječne temperatire u Tuzli za novembar, decembar i januar

Prosječne temperature u zadnja tri mjeseca ne podupiru drastično povećane račune kao rezultat povećanje potrošnje. Inverter klime su digitalne i ekonomične, i kao i centralno grijanje, više troše kada su temperatire vani niže.

U slučaju poređenja prosječnih temperatura u Tuzli i iznosa računa za struju teško je naći drugo logično objašnjenje osim da je u pitanju greška – ili nešto još gore.

Kada vam je račun u decembru 60 KM a u januaru 150 KM – a kada se u obzir uzme prosjek temperatura za decembar 2024. i januar 2025. očito je da tu nešto ne štima.

Prema dostupnim podacima, prosječna temperatura za mjesec NOVEMBAR 2024. u Tuzli iznosila je približno 4,24°C.

  • Najhladniji dan bio je 23. novembar s prosječnom temperaturom od -3,3°C,
  • Najtopliji dan bio 1. novembar s prosječnom temperaturom od 9,7°C

Za mjesec DECEMBAR 2024. prosječna temperatura zraka u Tuzli iznosila je -2,8°C.

  • Najniža temperatura je bila 23. decembra, -6,0°C,
  • Najviša temperatura je bila 13. decembra, 9,8°C.

Prema dostupnim podacima, prosječna temperatura zraka u Tuzli tokom JANUARA 2025. godine bila je približno 3,1°C.

  • Najniža zabilježena temperatura iznosila je -8,7°C,
  • najviša je dostigla 16,0°C.

Najhladniji mjesec je bio decembar.

Kako onda račun za struju u novembru može biti mnogo veći od onog u decembru, ili januarski duplo i više veći od decembarskog računa za struju???

Račun za oktobar je dodan iz razloga da se vidi otprilike da je tokom zimskog perioda moguće primijetiti određeni obrazac da, počev sa oktobrom, svaki drugi mjesec je više od dvostrukog ili trostrukog iznosa na prethodnom računu:

    NOV.  DEC. JAN.

KM: 101 ⬇️ 64 ⬆️ 153
°C :+4,24° ⬇️ -2,8° ⬆️ +3,1°

Nelogično je da povećanje temperature prati povećanje potrošnje struje.

Ako je jedini parametar stvarna potrošnja domaćinstava – mi smatramo da pomenuto povećanje potrošnje nije zadovoljavajuće i nije logično objašnjenje kojim bi se opravdali enormni računi za struju za januar 2025.

Prelaz na grijanje na struju uglavnom na selu, koliko troše toplotne pumpe a koliko inverter klime

Pošto se prelaz na grijanje toplotnim pumpama i inverter klimama desio u sredinama gdje se obično grije na loženje (centralno grijanje, veso peći, kamini ili tiš-šporeti), logičan zaključak je da se uglavnom radi o ruralnim sredinama – selu. Donekle i u predgrađima, ali i to su samo sela do kojih je s vremenom došao grad.

Tu nije zgoreg napomenuti da je seosko stanovništvo u Federaciji BiH po godinama uglavnom “staro”, što znači da su to većinom penzioneri, udovice i udovci – dakle domaćinstva u kojima žive jedna do dvije osobe “u jednoj sobi’ koja je i kuhinja i spavaća prostorija – i gotovo u pravilu, u takvim slučajevima su i ugrađene klime.

U osnovi, toplotne pumpe se koriste za zagrijavanje cijelih stambenih jedinica (kuća), dok se klima koriste za zagrijavanje jedne prostorije, zato ćemo se koncentrisati na grijanje na klimu jer je to gotovo 99% slučajeva prelaska “sa loženja – na grijanje na struju” baš takve prirode.

Potrošnja el. energije toplotnih pumpi i inverter klima

Najmanja toplotna pumpa troši od 6-8 kW struje da bi grijala kuću koju je grijala peć na drva i ugalj od 25 kW.

Toplotna pumpa snage 6-8 kW koja zamjenjuje peć na ugalj od 25 kW, uz pretpostavku da efikasnost pumpe (COP) iznosi 4 i da radi oko 8 sati dnevno, može mesečno potrošiti oko 1,200 – 1,600 kWh struje, zavisno od tačnog broja radnih sati i spoljne temperature. Dakle: prosjek mjesečne potrošnje takve toplotne pumpe je 1.400 kW ili 1,4 megawata.

Inverter klima koja se najčešće koristi je popularno nazvana “12-ka“, i njena potrošnja je oko 800-1.300 W/h.
Za izračun ćemo ići sa maksimalnom potrošnjom od 1.300W/h!!!

  • Ako klima uređaj snage 12.000 BTU troši maksimalnih 1,3 kW po satu, i ako radi 8 sati dnevno tokom 30 dana, klima uređaj bi potrošio oko 312 kWh mesečno (formulu i izračun smo izostavili jer su komplikovsni, ali izračun jeste urađen).

Poređenje potrošnje struje i potrošnje uglja pri grijanju toplotnom pumpom i inverter klimom 12.000 BTU (“dvanaeska”)

Ako uzmemo da svako domaćinstvo u prosjeku za mjesec dana potroši oko 1,5 t uglja za grijanje, i tu računamo samo 5 mjeseci od novembra do marta (računajući i ta dva mjeseca) to je ukupno 7,5 tona uglja po domaćinstvu za 5 zimskih mjeseci.

Za taj period toplotna pumpa će u prosjeku potroši 5×1.400 kW=7.000 kW ili 7 megawata.
Klima će za tih 5 mjeseci maksimalno potrošiti 5×320 kW=1.600 kW ili 1,6 megawata.

Koliko struje proizvede TE od 7,5 tona uglja i da li je bolje da taj ugalj “spale” domaćinstva ili TE?

Količina struje koja se u TE može proizvesti od 7,5 tona uglja zavisi od vrste uglja, efikasnosti termoelektrane i procesa sagorevanja.
Generalno, na osnovu prosečne efikasnosti termoelektrana, može se koristiti približno 24-25% energije iz uglja za proizvodnju struje.

Prosečna energetska vrijednost uglja je oko 24-30 MJ/kg (megadžula po kilogramu uglja)
Ako uzmemo srednju vrijednost od 27 MJ/kg, ukupna energija iz 7,5 tona uglja bila bi:
7,5 tona x 1000 kg/tona x 27 MJ/kg= 202,500 MJ
Pretvaranjem MJ u kWh, gdje 1 kWh = 3,6 MJ, dobijamo:
202,500 MJ ÷ 3,6 = 56,250 kWh
U termoelektrani sa efikasnošću od 30%, stvarna proizvodnja struje bi bila:
56,250 kWh x 0,30 = 16,875 kWh.

Dakle, u TE od 7,5 tona uglja, uz efikasnost od 30%, može se proizvesti oko 16,875 kWh struje, odnosno 17 megawata struje.
(Ovo je okvirna procena, jer stvarni rezultati zavise od specifičnih uslova i tehnologije termoelektrane.)

Kada se u obzir uzmu inverter klime, EP BiH je u očitom dobitku sa grijanjem na taj način umjesto na ugalj.

  • Mjesečno klima potroši 1,6 mW
  • Za 5 zimskih mjeseci klima potroši 8 mW
  • EP BiH od 7,5 tona uglja prozvede 17 mW – za isto uglja proizvede više nego duplo više struje.

Ovo je računica za samo jedno domaćinstvo – zamislite brojke kada to pomnožite sa 1.000, 10.000, 50.000 ili 100.000 njih …

Sve to ide u prilog OGROMNE prednosti za TE i EPBiH prelaskom domaćinstava na grijanje inverter klimama.

Kao “suma sumarum” zamislite koliki enormni prihod je ostvarila EPBiH na nerealnim dvostrukim i trostrukim računima u januaru – i na to još dodajte koliko je više energije proizvela i naplatila od sagorijevanja više uglja koliko joj je ostalo na raspolaganju jer su domaćinstva prešla na grijanje inverter klimama.

A EKOLOGIJA? Zanima li ikoga u svemu ovome EKOLOGIJA???

Ne znamo da li je i potrebno pomenuti da je pravo čudo da niko u svemo ovome ne vidi EKOLOŠKU PREDNOST, i da je nevjerovatno da raznorazna ekološka udruženja, koja su inače vrlo glasna kada je u pitanju zagađenje zraka – a omiljena meta su im, kako ih oni zovu “individualna ložišta“, i ne pomišljaju da razmišljaju na ovaj način koji jssno dokazuje prefnost prelaska na korištenje inverter klima i rrslnu,matematički dokazani, prednost za EPBiH u tome.

Žele li to ekolozi da se ‘sela”individualna ložišta” zadrže na toj vrsti grijanja i nastave spaljivati ugalj.

Evo jedan konkretan, jednostavan, i svakome razumljiv primjer:

TE na svojim dimnjacima imaju kakve takve filtere, dok domaćinstva nemaju nikakve. Dakle: u zrak će biti ispušteno daleko manje aerozagađivača ako ugalj sagori TE u proizvodnji struje nego ako istu količinu sagore domaćinstva u proizvodnji toplotne rnergije.

U stvari, Federacija, kantoni i gradovi – u saradnji sa EP BiH, bi trebali subvencionirati prelazak seoskih domaćinstava sa loženja na grijanje na klime i iz ekoloških razloga i zbog više uglja za TE.