Iako su početna predviđanja o kolapsu ruske ekonomije bila preuveličana, dugoročni problemi poput tehnološke stagnacije i smanjenja izvoza prijete budućem razvoju.

Od početka rata u Ukrajini, ruska ekonomija ili je prognozirana za potpuni kolaps, ili je hvaljena zbog svoje stabilnosti i otpornosti. Iako su mnogi ekonomisti još na početku 2024. godine govorili o velikoj sigurnosnoj margini, pesimistični glasovi postaju sve glasniji kako godina odmiče.

Ruska ekonomija je opstala, uprkos brojnim predviđanjima njenog neizbježnog sloma otkako je zemlja započela invaziju na Ukrajinu pre skoro tri godine. U 2022. godini mnogi su prognozirali ekonomski pad između 10 i 15 posto, kao i potpunu izolaciju Rusije od globalne ekonomije. 2023. godina donosi veliki deficit u državnom budžetu, izazvan zapadnim embargom i cjenovnim plafonom na rusku naftu. Međutim, nijedno od tih negativnih predviđanja se nije obistinilo: ekonomski pad u prvoj godini rata bio je minimalan, a budžet je ostvario čak i veće prihode od nafte nego što se očekivalo, zahvaljujući visokim cijenama i ruskoj “sjenovitoj floti” tankera.

Za 2025. godinu, pesimistični ekonomski analitičari predviđaju osiromašenje i rast cijena. Rat sve više pogađa siromašnije slojeve stanovništva u Rusiji, kako je istakao ekonomista Igor Lipsits u intervjuu za Novaya Gazeta Europe, jer će mjere Centralne banke za borbu protiv galopirajuće inflacije – uključujući podizanje ključne kamatne stope na rekordnih 21 posto – neizbježno dovesti do smanjenja ponude roba i usluga, viših maloprodajnih cijena i opadanja realnih prihoda.

Spekulacije o tome koliko duboko je ekonomija zaglibila u problemima koji će “učiniti 2025. katastrofalnom” obično uključuju brojne simptome, među kojima se spominju rekordno visoke kamatne stope, inflacija i pregrijavanje ekonomije. Ekonomista Aleks Isakov iz Bloomberga za Rusiju i Srednju i Istočnu Evropu smatra da će Kremlj 2025. godine suočiti sa težim izazovima, jer “Putin više neće moći jamčiti ni oružje ni hranu”.

Zanimljivo je da ove probleme priznaju i stručnjaci lojalni ruskim vlastima i nezavisni ekonomisti. Ipak, simptomi su samo to – simptomi. Borba protiv njih je besmislena ako se osnovna bolest ne prepozna i ne iskorijeni. Inflacija, pregrijavanje i visoke kamatne stope su posljedica trenutnih politika. Oni se ne bi pojavili da nije bilo masovne državne potrošnje, orijentacije na vojno-industrijski kompleks, gubitka ključnih izvoznih tržišta i postepenog odsijecanja Rusije od trgovine, čak i sa “prijateljskim” zemljama.

Novaya Gazeta Europe prepoznaje četiri glavna rizika koja će prijetiti ruskoj ekonomiji u narednoj godini: pad cijena nafte i gasa, nove sankcije, militarizacija ekonomije i stalna tehnološka degradacija.

“Buši, samo buši”

Prihodi od nafte i gasa čine gotovo četvrtinu ruskog federalnog budžeta za 2025. godinu. Nafta je sada skupa, što znači da cijene imaju “mnogo prostora za pad”, kako je rekao Richard Konoli, direktor Eastern Advisory Group i saradnik Royal United Services Institute u Londonu. On dodaje da bi pad cijena mogao ubrzati odluka Saudijske Arabije da poveća proizvodnju, kao i predizborno obećanje Donalda Trumpa o politici “buši, samo buši”, kojom se želi povećati američka proizvodnja nafte.

Prema proračunima Sofije Donets, glavne ekonomistkinje ruske brokerske kuće T-Investments, ako cijena ruske nafte padne ispod 50 dolara po barelu, likvidna sredstva Nacionalnog fonda bogatstva bit će iscrpljena za godinu dana. Ukoliko se to dogodi, vlasti će imati tri moguća načina za povećanje prihoda: smanjenje troškova, povećanje poreza ili štampanje novca.

Mjere koje smanjuju sposobnost Rusije da izvozi naftu i gas, uvozi robu i obavlja prekogranične finansijske transakcije najteže će pogoditi ekonomiju. Ove godine pokazalo se da sankcije koje ciljaju smanjenje ruskog uvoza i stranih banaka omogućavaju efikasno smanjenje isporuka, dok se troškovi transakcija povećavaju. S druge strane, sankcije na energetski izvoz imale su manji učinak – dok je rublja pala na najniži nivo od početka rata, uskoro se oporavila zahvaljujući izvoznicima koji su razvili nove lance plaćanja.

Vrtlog degradacije

Strukturna neravnoteža i tehnološka inferiornost su dugoročni rizici koji će i dalje toksično utjecati na rusku ekonomiju dok vojna potrošnja nastavlja zauzimati trećinu budžeta, a “željezna zavjesa” koja odvaja Rusiju od ostatka svijeta postaje sve teža.

Strukturna neravnoteža nastaje kada se ogromne svote novca ulažu u vojno-industrijski kompleks, dok se uskraćuje radnoj snazi i civilnoj ekonomiji pristup povoljnim kreditima. Rezultat toga je da Rusija ponavlja put Sovjetskog Saveza, koji je uspješno proizvodio tenkove i rakete, ali nije mogao proizvesti automobile i računare. “Ne postoji poboljšanje ni u kvantitetu ni u kvalitetu proizvoda, a ni u kvalitetu života”, kaže Oleg Buklemišev, direktor Centra za istraživanje ekonomske politike na Moskovskom državnom univerzitetu.

Ako rat traje godinama, šteta će biti sve veća, upozorava ekonomista Dmitrij Nekrasov. Takođe, potrošnja domaćinstava opada, ali sporije nego što se očekivalo. Kvalitativna šteta nastaje kada zemlja upadne u vrtlog pada produktivnosti i kvaliteta usluga. To predstavlja mnogo veću prijetnju od “trenutnih” ekonomskih kolapsa, poput ruske krize iz 1998. godine, jer se nakon takvih kriza obično dešava brz oporavak.

Ovaj problem traje još od prije rata, kada je Rusija ovisila o uvozu tehnologije, dok nije uspjela razviti vlastitu proizvodnju.

Bez sutrašnjice

Ekonomija Rusije još uvijek ima značajnu sigurnosnu marginu, što znači da će degradacija biti spor proces. Čak ni nagli pad cijena nafte i strože sankcije neće uništiti ekonomiju. Nacionalni fond bogatstva još uvijek ima rezerve, a vlada može pozajmljivati novac na domaćem tržištu, iako uz visoke kamatne stope, ili povećati poreze. Stoga, optimističniji ekonomisti tvrde da Rusija ima dovoljno “jastuka” da izbjegne ekonomsku krizu u narednim godinama.

Međutim, iako će sigurnosna margina držati Rusiju na površini do ranih 2030-ih, kako procjenjuje Inozemcev, može se očekivati da će u narednim 3 do 5 godina Rusija izbeći katastrofalne ekonomske probleme, kao što su nemogućnost finansiranja vojnih operacija. Ipak, ovi proračuni mogu biti tačni samo ako ne dođe do nepredvidivih događaja.

Izvor: Klix.ba