Zamijenjene uloge? BiH je devedesetih ipak imala zakonsku i ustavnu podlogu za ono što je radila. Je li NATO po vojnoj moći ono što je devedesetih bila JNA? Je li Srebrenica bošnjačka „Buna protiv dahija“?

U Narodnoj skupštini Republike Srpske juče je počela rasprava o “Informaciji o urušavanju pravnog sistema u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Ova tema, druga tačka dnevnog reda posebne sjednice, stavljena je na prijedlog zastupnika vladajuće većine u RS-u.

Posebna sjednica izazvala je buru reakcija na državnom nivou. Tužilaštvo BiH je, odmah nakon saznanja o sazivanju skupštinskog kolegijuma, zatražilo od predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića hitno dostavljanje dokumentacije. Sumnje su vezane za krivična djela poput dogovora za činjenje krivičnog djela, napada na ustavni poredak, neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH, te sprečavanja službenih lica u vršenju svojih dužnosti.

Ovakvi postupci vlasti u RS-u mnoge podsjećaju na dešavanja u BiH početkom devedesetih, s neki analitičari ono što se dešava u Skupštini RS već porede sa “autostradom pakla i stradanja”, ukazujući na ozbiljne rizike destabilizacije zemlje. Pitanje je, poslije svega što se desilo devedesetih, ko bi danas trebao da se pita “da li može da se odbrani ako ovde (opet) bude rata”?

Istovremeno se podsjećaj na činjenicu da je BiH devedesetih godina imala zakonsku i ustavnu podlogu za svoju borbu za nezavisnost i teritorijalni integritet, dok današnji potezi iz RS-a idu u suprotnom pravcu, direktno kršeći ustavni okvir Dejtonskog sporazuma.

Rasprava u Narodnoj skupštini RS-a dolazi u trenutku sve većih tenzija na političkoj sceni, uz brojne pozive za smirivanje situacije i povratak konstruktivnom dijalogu. Ipak, pitanje ostaje – ako se eskalacija nastavi, može li BiH odbraniti svoj ustavni poredak, a da pritom ne potone u haos kakav je viđen devedesetih?