U SDA nisu krili da su njihovi premijeri u TK, ZDK, USK i SBK blokirali usvajanje Nacrta Reformske agende.
Prema mišljenju Savjeta ministara potrebno je bilo izjašnjavanje “za” ili “protiv”, bez uslova, pa je njihova komunikacija shvaćena kao glas protiv.
Konkretnije, BiH je trebala usaglasiti 112 tačaka iz reformske agende, a već ranije je vlast iz Republike Srpske odbila dati saglasnost za dvije i to popunjavanje Ustavnog suda BiH i implementaciju odluka te za ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć.
Podsjetimo, radi se o prvoj tranši EU Plana rasta, koja iznosi 70 miliona evra, odnosno sedam posto od milijardu eura koji su bili namijenjeni za našu zemlju.
Iz centrale SDA objasnili su zašto su njihovi premijeri blokirali usvajanje Nacrta Reformske agende. U saopštenju se navodi da udovoljavanje ultimatumima iz entiteta RS ne može proizvesti Program reformi kakav je potreban Bosni i Hercegovini i njenim građanima
“– Smatramo da je Nacrt Reformske agende potrebno što prije usaglasiti i uputiti Evropskoj komisiji, ali da se iz dokumenta ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštivanje odluka Ustavnog suda BiH. Neprihvatljivim smatramo da iz cijelog dokumenta bude brisan termin “državni”, da se državne institucije kao nosioci aktivnosti zamjenjuju entitetskim, da se uvodi entitetski i etnički veto u odlučivanju tamo gdje ga do sad nije bilo, te da se na listi indikativnih projekata koji će biti finansirani nalaze uglavnom projekti iz entiteta RS i kantona sa hrvatskim većinom, dok su zapostavljeni kantoni sa bošnjačkom većinom – saopćeno je iz SDA.”
Premijer TK, Irfan Halilagić, je takođe na svojoj oficijelnoj FB stranici, objavio sledeći tekst sa pojašnjenjima odluke Vlade TK.
“Radi interesovanja javnosti i brojnih upita vezano za glasanje o tekstu nacrta Reformske agende u Bosni i Hercegovini, izjašnjenje o istoj prenosimo neizmijenjeno u cjelosti:
“Poštovani,
obavještavamo vas da dajemo uslovnu saglasnost na tekst Nacrta Reformske agende u Bosni i Hercegovini, kojeg je potrebno uputiti Evropskoj komisiji na dalju proceduru.
Svjesni smo da je usvajanje Reformske agende u interesu građana Bosne i Hercegovine i da daje doprinos nastavku evropskog puta Bosne i Hercegovine, te osigurava i finansijska sredstva za provedbu prijeko neophodnih reformi.
Naglašavamo da je proces usaglašavanja dokumenta bio vođen netransparentno, pristrasno i metodološki krajnje upitno, što je vidljivo i iz vrlo lošeg kvaliteta verzije koja se dostavlja Evropskoj komisiji.
Naime, osim što nam je sredinom maja data mogućnost da dajemo komentare na prvu šturu verziju Nacrta Reformske agende, u periodu nakon toga nismo imali zahtjeve za komentare i konsultacije. Međutim, jasno je da su se konsultacije vodile sa predstavnicima entiteta RS i da su se njihovi komentari prihvatali i onda nama dostavljali kao već prihvaćeni, bez mogućnosti da dajemo svoje dopune i korekcije. Ukazujemo da su svi rokovi koji su nam dati za izjašnjavanje bili ciljano kratki i na sate, ultimativni, a sa krajnjim ciljem da bi nas onemogućili da dajemo komentare, mišljenja i naš doprinos. S druge strane vidljivo je da su se konsultacije odvijale sa entitetom RS i da su po diktatu tog entiteta njihovi stavovi uvažavani, a naše mišljenje uglavnom ignorisano.
Zbog toga smatramo da je neophodno:
1.
- Vraćanje u dokument formulacije: „Imenovane su sve ustavne sudije, a odluke Ustavnog suda se priznaju i primjenjuju u cijeloj zemlji (juni 2025.)“
- Vraćanje u dokument formulacije: „Zakonodavstvo o politici konkurencije provodi se na svim nivoima vlasti, a sva upravna tijela zadužena za implementaciju acquisa zasnivaju se samo na profesionalizmu, bez prava veta u donošenju odluka, posebno kada je u pitanju Vijeće za konkurenciju BiH i Vijeće za državnu pomoć, u usklađenost sa acquis-em EU (decembar 2026.).“
Zbog protivljenja entiteta RS, ove dvije reforme su ostale neusaglašene. Također, na zahtjev entiteta RS izbrisan je i cjelokupni tekst koji se odnosio na ovu tematiku, a i same reforme iz Nacrta Reformske agende s ciljem da se Evropska komisija dezinformiše i da se stekne utisak da smo odustali od ove dvije reforme. Iz tog razloga tražimo vraćanje teksta reformi i vraćanje teksta obrazloženja koji se odnosi na ove reforme u Nacrt Reformske agnede jer se time garantuje da će i one biti predmet konsultacija s linijskim Direktoratima Evropske komisije. Evropska komisija treba biti informisana da ove dvije reforme nisu usaglašene.
- Engleski termin „national“ u smislu „državni“ za entitet RS je bio problem i traženo je u svim slučajevima da se briše, što je za nas neprihvatljivo i tražimo vraćanje tog termina u cijelom tekstu.
- Tamo gdje je predviđeno uspostavljanja jedinstvenih registara na nivou BiH, insistiramo da oni takvi i ostanu.
- Posebno je problematična tabela br. 146 koja sadrži indikativnu listu projekata kojom se omogućava finansijska podrška samo nekim kantonima i entitetu RS (primjer projekata: Uvođenje sistema za hlađenje i zagrijavanje u srednjim školama u HNK, Obezbjeđenje minibuseva za osnovne škole u entitetu RS 1,5 mil. Eura, Opremanje osnovnih i srednjih škola sa ICT opremom i implementacija wireless interneta u svim školama u entitetu RS 7,8 mil. Eura, itd.). Ova raspodjela ne garantuje ravnomjeran razvoj BiH i ista prava svih građana, posebno djece, te bi dovela do ekonomske diskriminacije kantona sa bošnjačkom većinom.
- Tražimo da se u svim aktivnostima gdje je na zahtjev predstavnika iz entiteta RS brisana neka državna institucija poput npr. Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo sigurnosti, DEI, itd, a ubacivane institucije entiteta RS, vrate državne institcije jer shodno Ustavu i zakonu ove aktivnosti trebaju koordinirati i za njih biti odgovorne državne institucije.
Naglašavamo još jednom da je ovo samo Nacrt Reformske agende i insistiramo kod svih koordinirajućih institucija da dokument mora proći formalan proces konsultacija i provjera sa razumnim rokovima (a ne rokovima na sate). Ne smije se dozvoliti niti u jednoj fazi da se određene konsultacije vrše sa predstavnicima entiteta RS bez znanja ostalih aktera te da se njihovi komentari uvažavaju bez naše saglasnosti.
Očekujemo razumijevanje predstavnika Evropske komisije jer su svi naši argumenti opravdani, a formulisani su sa ciljem unapređenja procesa i samog dokumenta, što u konačnici jedino može i da garantuje kvalitetnu provedbu reformskih koraka na dobrobit svih nivoa vlasti i svih građana Bosne i Hercegovine.”
Želimo, za kraj, pojasniti da riječ “national” znači “nacionalni” ili “državni” na engleskom jeziku. Koristi se za opisivanje nečega što pripada naciji ili državi, ili se odnosi na cijelu naciju ili državu, i vrlo je bitno u kojem kontekstu se koristi u nekom dokumentu ili rečenici kao dijelu dokumenta.
