Procjena: Zemljište vrijedi 40–60 miliona KM, dok čelik, bakar, aluminij i ostali metali mogu donijeti dodatnih 26–132 miliona KM; plemeniti metali u tragovima zanemarivi

Zbog iskustava iz ranijih (ras)prodaja uništenih i ugašenih fabrika u Bosni i Hercegovini, u javnosti već postoje bojazni da bi se i sudbina Koksare mogla svesti na – puku cijenu zemljišta. Strah da bi vrijedna industrijska imovina mogla biti posmatrana isključivo kroz kvadrate, a ne kroz proizvodni potencijal, radna mjesta i strateški značaj, nameće pitanje: kolika je stvarna vrijednost ove kompanije?

Početna cijena za prodaju Koksare d.o.o. Lukavac iznosi 225 miliona KM, što je cifra koja obuhvata kompletnu imovinu – od zemljišta i objekata do opreme i ostalih sredstava.

Prema dostupnim podacima, industrijski kompleks Koksare prostire se na približno 102,7 hektara, odnosno oko 1.027.000 m² zemljišta.

Koliko vrijedi samo zemljište?

Cijena industrijskog zemljišta u Bosni i Hercegovini varira u zavisnosti od lokacije, infrastrukture, urbanističkih uslova i tržišne potražnje. Orijentacione tržišne cijene za industrijske zone u BiH najčešće se kreću u rasponu od:

  • 20 do 30 eura po m²
    (otprilike 40–60 KM po m²)

Ako se taj okvir primijeni na površinu od 1.027.000 m², dolazi se do sljedeće procjene:

  • Donja procjena (20 €/m²) → oko 20,5 miliona eura
  • Gornja procjena (30 €/m²) → oko 30,8 miliona eura

U konvertibilnim markama, to predstavlja okvirno između 40 i 60 miliona KM, zavisno od primijenjene cijene po kvadratnom metru.

Šta utiče na realnu cijenu?

Stvarna tržišna vrijednost može biti i niža ili viša od navedenog raspona, u zavisnosti od:

  • pristupa putnoj i željezničkoj infrastrukturi
  • komunalne opremljenosti (struja, voda, plin)
  • stepena ekološkog opterećenja zemljišta
  • urbanističkih i vlasničkih odnosa
  • interesa potencijalnih kupaca

Treba imati u vidu da u ukupnu vrijednost kompanije ne ulazi samo zemljište, već i proizvodni pogoni, oprema, eventualne obaveze, potraživanja, kao i stanje tržišta koksa i prateće industrije.

Željezo “na kilu”?

Kompleks Koksara d.o.o. Lukavac obuhvata oko 102,7 hektara, ali naravno cijela površina nije pokrivena objektima.

Kod teških industrijskih postrojenja poput koksnih baterija, energane, rezervoara, transportnih sistema, hala, cjevovoda i čeličnih konstrukcija količina ugrađenog čelika je značajna, a za procjenu se koriste grubi inženjerski pokazatelji. Industrijske hale u teškoj industriji sadrže okvirno 50–120 kg čelika po m², dok tehnološka postrojenja poput rafinerija, koksara i termoenergetskih objekata sadrže 80–200 kg čelika po m² izgrađene površine, a velike cjevovodne i transportne instalacije dodatno povećavaju masu.

Ako se pretpostavi da je u krugu fabrike izgrađeno između 250.000 i 400.000 m² objekata i postrojenja, i uzme prosjek od oko 120–150 kg čelika po m², dolazi se do grube procjene od 30.000 do 60.000 tona čelika.

Ukoliko uključimo sve masivne objekte – koksne baterije, rezervoare, dimnjake, transportne trake, mostove, podkonstrukcije i dio opreme – procjena se širi.

Za ukupnu izgrađenu površinu od 300.000 do 450.000 m² i uz širi industrijski raspon 100–250 kg čelika po m², dolazi se do sljedećih procjena: konzervativno 45.000 tona, srednja procjena 80.000 tona, a gornja industrijska procjena uključujući sve masivne konstrukcije i instalacije 112.500 tona.

Dakle, realističan okvir za cijeli kompleks Koksare d.o.o. Lukavac kreće se između 45.000 i 110.000 tona čelika. Ove brojke predstavljaju vrlo grubu inženjersku procjenu i služe samo kao orijentacioni pokazatelj ukupne metalne mase u kompleksu – stvarna količina ovisi o detaljnoj strukturi, masivnosti konstrukcija i tehnološkim instalacijama u krugu fabrike.

Ukoliko bi se, isključivo hipotetički, posmatrala vrijednost tog čelika kao sekundarne sirovine (starog željeza), pri trenutnim tržišnim cijenama koje se u BiH kreću približno 400–500 KM po toni, dolazi se do sljedećeg raspona:

– pri donjoj procjeni od 45.000 tona vrijednost bi iznosila između 18 i 22,5 miliona KM, dok bi

– pri gornjoj procjeni od 110.000 tona vrijednost dostizala između 44 i 55 miliona KM.

Ovi iznosi predstavljaju isključivo grubu tržišnu kalkulaciju vrijednosti sirovog metala i ne uzimaju u obzir troškove demontaže, transporta, rezanja, niti činjenicu da je primarna vrijednost fabrike u njenoj proizvodnoj funkciji, a ne u otkupu sekundarnih sirovina.

Kao uredništvo naglašavamo da se radi o procjenama zasnovanim na industrijskim standardima i tržišnim kretanjima, a ne o zvaničnim ili precizno utvrđenim podacima.

Bakar i aluminijum

Osim čeličnih konstrukcija, postrojenja i opreme u kompletnom industrijskom kompleksu Koksara d.o.o. Lukavac sadrže i bakarne i aluminijske komponente, ali u znatno manjim količinama nego čelik. Bakar se uglavnom koristi u elektroinstalacijama, transformatorima, motornim namotajima, kablovima, kondenzatorima i električnim razvodnim postrojenjima, dok se aluminij koristi za lagane konstrukcije, cjevovode za neagresivne medije, dijelove opreme i izolacione platforme. Na osnovu inženjerskih standarda za tešku industriju, količina bakra u kompletnom postrojenju može biti 0,5–1,5% ukupne metalne mase, a aluminija oko 0,2–0,5%.

Ako se uzme da ukupna masa čelika i metalnih konstrukcija iznosi između 45.000 i 110.000 tona, gruba procjena daje:

  • Bakar: između 225 tona (donja procjena) i 1.650 tona (gornja procjena), što predstavlja okvir od 200–1.600 tona.
  • Aluminij: između 90 tona (donja procjena) i 550 tona (gornja procjena), odnosno okvir od 90–550 tona.

Pri trenutnim tržišnim cijenama sekundarnih sirovina u BiH, gdje je prosječna cijena bakra oko 13.000–15.000 KM po toni, a aluminija oko 4.000–5.000 KM po toni, vrijednost ovih metala iznosi približno:

  • Bakar:
    • Donja procjena: 225 × 13.000 KM ≈ 2,9 miliona KM
    • Gornja procjena: 1.650 × 15.000 KM ≈ 24,8 miliona KM
  • Aluminij:
    • Donja procjena: 90 × 4.000 KM ≈ 0,36 miliona KM
    • Gornja procjena: 550 × 5.000 KM ≈ 2,75 miliona KM

Ukupno, vrijednost bakra i aluminija kao sekundarne sirovine mogla bi okvirno iznositi između 3 i 28 miliona KM, zavisno od stvarne količine i trenutnih cijena na tržištu.

Ostali metali

Pored čelika, bakra i aluminija, u kompleksu Koksare d.o.o. Lukavac mogu se pronaći i drugi metali koji se koriste u specijalizovanoj opremi, cjevovodima, elektroinstalacijama, ventilima, instrumentaciji i manjoj mehaničkoj opremi. To su uglavnom nikl, olovo, cink, mesing i legure specijalnog čelika, koji zajedno čine manji udio ukupne metalne mase – okvirno 2–5% ostatka metala u postrojenjima. Ako uzmemo u obzir ukupnu masu metalnih konstrukcija i opreme od 45.000 do 110.000 tona, dodatni metali mogli bi ukupno težiti između 900 i 5.500 tona.

Procjenom njihove vrijednosti kao sekundarne sirovine, uz okvirne cijene:

  • Nikl: ~50.000 KM/t
  • Olovo: ~3.500 KM/t
  • Cink: ~7.000 KM/t
  • Mesing i legure: ~10.000 KM/t

dobijamo okvirnu vrijednost ovih metala u rasponu od 5 do 50 miliona KM, zavisno od stvarne količine i sastava legura.

Ovi podaci služe isključivo kao gruba procjena materijalne vrijednosti sekundarnih sirovina u kompleksu Koksare i ne predstavljaju službenu procjenu imovine ili tržišnu cijenu fabrike. Stvarna vrijednost zavisi od preciznog sastava opreme, količine legura, stanja metala i tržišnih cijena u trenutku prodaje.

Plemeniti metali

U industrijskom kompleksu Koksara d.o.o. Lukavac prisustvo plemenitih metala je vrlo ograničeno i pojavljuje se isključivo u specijalizovanoj opremi za prečišćavanje i katalitičke procese. Platina, na primjer, koristi se u katalizatorima za prečišćavanje dimnih gasova i ubrzavanje hemijskih reakcija u postrojenjima. Količina platine je izuzetno mala, jer se metal koristi u tankim slojevima na nosačima od keramike ili legura, čime obavlja katalitičku funkciju bez značajne potrošnje samog metala. Ukupna težina platine u cijelom postrojenju rijetko prelazi 1–2 kilograma, što je zanemarivo u odnosu na stotine hiljada tona čelika, bakra i aluminija.

Osim platine, u manjoj mjeri mogu postojati i tragovi zlata ili srebra u elektroinstalacijama, senzorima i kontaktima, ali njihova ukupna masa ne prelazi nekoliko kilograma.

Pri trenutnim tržišnim cijenama sekundarnih sirovina:

  • Platina: ~80.000–100.000 KM/kg → ukupna vrijednost 1–2 kg ≈ 80.000–200.000 KM
  • Zlato i srebro: zanemarivo u ukupnoj procjeni, vrijednost u sekundarnim sirovinama mala u odnosu na masivne metale

Dakle, lemeniti metali u Koksari postoje isključivo u tragovima, uglavnom u katalizatorima i specijalizovanoj elektronici, i njihova materijalna vrijednost je zanemarljiva u odnosu na čelik, bakar i aluminij, te se za procjenu sekundarnih sirovina fokusiraju na te masovne metale.

Procjena potencijalne vrijednosti zemljišta i metala u Koksari / Ukupno “na kvadrat” i “na kilu”

Ako se posmatra kompletan kompleks Koksara d.o.o. Lukavac, ukupna površina zemljišta koja pripada fabrici okvirno vrijedi između 40 i 60 miliona KM, dok zemljište šireg kompleksa iznosi 102,7 hektara. Osim zemljišta, kompleks sadrži značajne količine metala koji bi, hipotetički, mogli biti iskorišteni kao sekundarne sirovine.

  • Čelik: Ukupna masa čeličnih konstrukcija i postrojenja procjenjuje se na 45.000–110.000 tona, što pri trenutnim cijenama sekundarne sirovine od 400–500 KM/tone daje okvirnu vrijednost od 18–55 miliona KM.
  • Bakar: Količina bakra u elektroinstalacijama, transformatorima, kablovima i motornim namotajima okvirno iznosi 200–1.600 tona, što pri tržišnoj cijeni od 13.000–15.000 KM/tone daje vrijednost od 3–25 miliona KM.
  • Aluminij: U laganim konstrukcijama i cjevovodima nalazi se oko 90–550 tona, a pri cijeni od 4.000–5.000 KM/tone vrijednost iznosi 0,36–2,75 miliona KM.
  • Ostali metali (nikl, olovo, cink, mesing i legure) mogu ukupno težiti 900–5.500 tona, a procijenjena vrijednost sekundarne sirovine kreće se okvirno između 5 i 50 miliona KM.
  • Plemeniti metali (platina, zlato, srebro) pojavljuju se samo u katalizatorima i elektroopremi, ukupno 1–2 kilograma platine i zanemarive količine zlata i srebra, što daje vrijednost oko 80.000–200.000 KM.

Ukupna okvirna materijalna vrijednost zemljišta i svih metala, ako bi se hipotetički kupilo i rasprodalo “na kvadrat” i “na kilu”, mogla bi se kretati između približno 66 miliona KM (minimalna procjena) i 192 miliona KM (maksimalna procjena).

Napomena uredništva

Radi transparentnosti prema čitaocima, naglašavamo da se svi navedeni iznosi odnose na orijentacione tržišne procjene industrijskog zemljišta u BiH i težine metala i njihove cijene kao sirovine, a ne na zvaničnu procjenu imovine Koksare d.o.o. Lukavac.

Riječ je o okvirnim analizama zasnovanim na prosječnim tržišnim vrijednostima, dok će konačna prodajna cijena zavisiti od procjene nadležnih organa, tržišnih uslova i interesa kupaca.

Analiza: LuPortal