Kroz uski morski prolaz između Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata prolazi gotovo petina svjetske nafte. Njegovo zatvaranje izazvalo bi globalni energetski šok.

Hormuški moreuz je uzak morski prolaz širok oko 33 kilometra, smješten između Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. On povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Indijskim okeanom i predstavlja jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svijetu.

Kroz ovaj prolaz svakodnevno se transportuje gotovo 17 miliona barela nafte, što čini oko 20 posto ukupne svjetske potrošnje. Nafta koja prolazi ovim putem dolazi iz osam zemalja Perzijskog zaljeva: Irana, Iraka, Kuvajta, Bahreina, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Za Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Katar, čak 90 posto izvoza nafte prolazi kroz Hormuški moreuz. Njegova eventualna blokada imala bi ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju.

Zemlje kupci koje bi bile najpogođenije

Prva među njima je Indija. Ova zemlja uvozi oko 85 posto svojih potreba za naftom, a približno 60 posto dolazi iz država Bliskog istoka, poput Iraka, Saudijske Arabije, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

U slučaju blokade, cijene goriva u Indiji bi naglo porasle, što bi dovelo do poskupljenja robe i usluga, poremećaja u industriji, mogućeg zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta.

Druga najpogođenija zemlja bila bi Kina, najveći svjetski uvoznik nafte. Kina dnevno uvozi oko 10 miliona barela nafte, a oko 40 posto tog uvoza prolazi kroz Hormuški moreuz.

Iako Kina ima izgrađene naftovode prema Rusiji i državama Centralne Azije, oni pokrivaju manje od 20 posto njenih energetskih potreba. Ozbiljan prekid isporuka mogao bi snažno uzdrmati kinesku ekonomiju, a posljedice bi se osjetile širom svijeta.

Treća zemlja koja bi bila teško pogođena je Japan. Japan uvozi oko 90 posto nafte, a približno 75 posto te količine prolazi kroz Hormuški moreuz.

Pakistan dobija oko 90 posto svoje nafte kroz ovaj prolaz, što pokriva približno 27 posto njegovih energetskih potreba.

Blokada bi dovela do rasta cijena goriva i dodatnog pritiska na ekonomiju. Ipak, zbog kopnene granice s Iranom, postoji mogućnost da bi Pakistan pokušao osigurati alternativne isporuke kroz bilateralne dogovore.

Ni evropske zemlje ne bi ostale pošteđene. Francuska, Njemačka i Italija dio svojih potreba za naftom zadovoljavaju isporukama koje prolaze kroz Hormuški moreuz.

Rast cijena energenata pogodio bi njihove ekonomije i dodatno podstakao inflaciju.

Posljedice po izvoznike

Saudijska Arabija, iako jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, također bi pretrpjela ozbiljan udar.

Između 80 i 90 posto njenog izvoza prolazi kroz Hormuški moreuz, dok se manji dio transportuje preko obale Crvenog mora prema Evropi. Gubitak većine prihoda od nafte imao bi teške posljedice po državne finansije.

Ujedinjeni Arapski Emirati imaju djelimičnu alternativu kroz naftovod Habšan–Fudžaira, koji omogućava da se dio izvoza zaobiđe Hormuški moreuz.

Ipak, gubitak preostalog dijela izvoza bio bi ozbiljan udar za ekonomiju.

Globalne posljedice

Stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju blokade cijena nafte mogla porasti iznad 150 dolara po barelu. To bi izazvalo talas poskupljenja širom svijeta, povećanje troškova transporta i proizvodnje, te potencijalno dovelo do globalne recesije.

Iako je riječ o relativno uskom morskom prolazu, Hormuški moreuz ima ogroman značaj za svjetsku ekonomiju. Njegova stabilnost direktno utiče na energetsku sigurnost i ekonomski razvoj velikog dijela planete.