Vrhovni sud Federacije BiH usvojio je reviziju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) i ukinuo presudu kojom je ovom mediju bilo naloženo brisanje istraživačkih tekstova o posuškoj kompaniji „Lager“. Odluka predstavlja važan podsjetnik na obavezu sudova da u sporovima zbog klevete poštuju ustavne i evropske standarde slobode izražavanja, ali i pravo javnosti da bude informisana o pitanjima od javnog interesa.
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine ukinuo je presudu Kantonalnog suda u Širokom Brijegu kojom su dva istraživačka teksta Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) o poslovanju kompanije „Lager“ iz Posušja okarakterisana kao kleveta. Predmet je vraćen Kantonalnom sudu na ponovno suđenje, što znači da će se o tužbi ponovo odlučivati uz obavezu uvažavanja pravnih standarda na koje je ukazao Vrhovni sud.
Ova odluka posebno je značajna za medije i istraživačke novinare, jer potvrđuje da se odgovornost za klevetu ne može utvrđivati zanemarivanjem prava na slobodu izražavanja, javnog interesa i specifičnosti novinarskog rada.
Ranijom presudom CIN-u je bilo naloženo da ukloni tekstove „Lagerovanje koncesija“ i „Lagerova roba s greškom“, objavi dio presude na istom mjestu i isplati 1.000 KM naknade štete kompaniji „Lager“. Kantonalni sud u Širokom Brijegu je 2025. godine potvrdio prvostepenu presudu, smatrajući da CIN nije dokazao određene navode iz svojih istraživanja.
CIN je tokom 2021. godine objavio istraživanja o dodjeli koncesija za eksploataciju uglja u Sanskom Mostu, kao i o prodaji građevinskih mašina koje su, prema navodima istraživanja, kupcima predstavljane kao nove, iako su bile prepravljene ili sastavljene od starijih dijelova.
Vrhovni sud ukazao na evropske standarde
Razmatrajući reviziju CIN-a, Vrhovni sud FBiH zaključio je da drugostepeni sud nije primijenio ustavne i konvencijske kriterije potrebne za utvrđivanje klevete.
Posebno je naglašeno da sudovi najprije moraju utvrditi da li je došlo do povrede prava na izražavanje, a zatim ispitati da li su okolnosti u kojima je informacija objavljena opravdavale takvo postupanje. Prema ocjeni Vrhovnog suda, takva analiza u prethodnoj presudi je izostala.
Sud je ukazao i na to da su teme kojima se CIN bavio bile od javnog interesa te da se eventualna odgovornost za klevetu mora razmatrati u kontekstu cjelokupnog sadržaja tekstova, društvenih okolnosti i specifičnosti novinarske profesije.
Posebno je važno pojašnjenje da činjenica da upravni i sudski postupci o kojima novinari izvještavaju nisu pravosnažno okončani ne znači da javnost nema pravo biti informisana o njima.
Vrhovni sud je podsjetio da Evropska konvencija o ljudskim pravima štiti ne samo slobodu medija da informišu javnost nego i pravo građana da primaju informacije, uključujući one koje se odnose na nezavršene sudske postupke.
U odluci je istaknuto i da se od novinara ne može očekivati da u okviru svog rada preuzmu teret dokazivanja na način i u obimu koji je karakterističan za sudski postupak. Evropska sudska praksa, kako je navedeno, omogućava zaštitu medijima koji su postupali razumno i u skladu s profesionalnim standardima, odnosno u dobroj namjeri.
Posebno značajan dio odluke odnosi se na uklanjanje novinarskih tekstova. Vrhovni sud je ukazao da takva mjera zahtijeva uvjerljivu analizu proporcionalnosti, odnosno procjenu da li je uklanjanje zaista neophodno u demokratskom društvu i da li su postojale blaže mjere kojima bi se postigla odgovarajuća zaštita.
Izostanak takvog obrazloženja predstavlja odstupanje od standarda Evropskog suda za ljudska prava.
Pravosuđe ima važnu ulogu u zaštiti slobode medija
Odluka Vrhovnog suda FBiH zaslužuje pažnju i zbog značaja koji prevazilazi konkretan spor između CIN-a i kompanije „Lager“. Ona pokazuje koliko je važno da pravosudne institucije, kroz zakonom predviđene pravne lijekove i kontrolu sudskih odluka, osiguraju dosljednu primjenu domaćih i međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava.
Posebno ohrabruje činjenica da je Vrhovni sud prepoznao potrebu da se u predmetima koji se odnose na novinarsko izvještavanje ozbiljno razmotre javni interes, pravo građana na informisanje i profesionalni kontekst u kojem novinari rade.
To ne znači da su mediji oslobođeni odgovornosti za objavljene informacije niti da javni interes opravdava neprovjerene ili neistinite tvrdnje. Naprotiv, sloboda medija i odgovornost za profesionalno izvještavanje moraju ići zajedno. Međutim, zaštita ugleda pojedinaca i kompanija ne smije se pretvoriti u mehanizam kojim se neopravdano ograničava informisanje javnosti.
Važno je naglasiti i da ukidanje presude ne predstavlja konačnu odluku o osnovanosti tužbe „Lagera“. O tome će se ponovo odlučivati pred Kantonalnim sudom u Širokom Brijegu, koji će morati uzeti u obzir pravna stajališta Vrhovnog suda.
Ovo je četvrta presuda u redovnom postupku po tužbi kompanije „Lager“ protiv CIN-a, glavnog i odgovornog urednika i autorice tekstova. CIN je najavio da će svoje istraživačke priče vratiti na internet stranicu u najkraćem roku, u skladu s procedurom.
Za novinarsku zajednicu, ali i građane koji imaju pravo znati kako funkcionišu institucije i poslovni subjekti od javnog značaja, ova odluka predstavlja važan podsjetnik: sloboda informisanja nije privilegija medija, nego jedno od temeljnih prava demokratskog društva.
Izvor: CIN
