Elektroprivreda BiH najavila je povećanje cijene električne energije za industrijske kupce od januara 2027. godine. Dok privrednici upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po proizvodnju, radna mjesta i konkurentnost domaćih kompanija, najveća zabrinutost građana odnosi se na pitanje hoće li se novi troškovi privrede na kraju preliti na cijene proizvoda i usluga.

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine poslala je svojim industrijskim kupcima nove ugovore prema kojima bi cijena električne energije od januara 2027. godine trebala biti povećana za 29 posto. Kompanijama je ostavljen rok od 15 dana da se izjasne i potpišu ponuđene ugovore.

Najava je izazvala zabrinutost među privrednicima, posebno u industrijskim granama u kojima električna energija predstavlja jedan od značajnijih troškova poslovanja.

Riječ je o električnoj energiji koju Elektroprivreda BiH prodaje privrednim subjektima pod tržišnim uslovima, što znači da se najavljeno povećanje ne odnosi automatski na domaćinstva. Ipak, posljedice bi mogle osjetiti i građani, posredno, kroz povećanje troškova proizvodnje, cijena proizvoda i usluga, ali i moguće smanjenje zaposlenosti.

Privreda traži kompromis, ekonomisti upozoravaju na posljedice

Privrednici ne osporavaju pravo Elektroprivrede BiH da posluje u skladu s tržišnim principima i vodi računa o vlastitoj finansijskoj održivosti. Međutim, smatraju da povećanje od 29 posto predstavlja ozbiljan udar na kompanije koje se već suočavaju s visokim troškovima poslovanja.

Predsjednik Privredne komore Tuzlanskog kantona dr. Nedret Kikanović smatra da bi trebalo razmotriti postepeno povećanje cijena, uz posebno vođenje računa o izvoznim i strateški važnim kompanijama.

Prema njegovom prijedlogu, potrebno je pronaći modele koji bi omogućili prilagođavanje privrede novim cijenama, bez naglog stvaranja dodatnog finansijskog pritiska na najvažnije proizvodne kapacitete.

Još ozbiljnije upozorenje dolazi iz akademske zajednice. Profesor dr. Bahrija Umihanić s Ekonomskog fakulteta u Tuzli upozorava da bi takvo povećanje moglo dodatno ugroziti industrijsku proizvodnju, dovesti do gubitka radnih mjesta i podstaći iseljavanje stanovništva.

Ova upozorenja posebno su značajna za industrijski razvijene sredine, među kojima je i Tuzlanski kanton, gdje veliki broj radnika i porodica zavisi od poslovanja proizvodnih kompanija.

Kako bi poskupljenje moglo pogoditi običnog građanina?

Iako se najavljena promjena cijene odnosi na privredne kupce, građani ne bi trebali posmatrati ovo pitanje kao nešto što se tiče isključivo velikih kompanija.

Električna energija predstavlja jedan od osnovnih ulaznih troškova u brojnim proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Kada taj trošak poraste, kompanije imaju nekoliko mogućnosti: da same preuzmu dio dodatnog opterećenja, smanje druge troškove, povećaju cijene svojih proizvoda ili usluga, a u težim slučajevima smanje proizvodnju i broj zaposlenih.

Za građane bi se posljedice mogle manifestovati na nekoliko načina:

1. Skuplji proizvodi i usluge

Kompanije koje koriste velike količine električne energije mogle bi pokušati nadoknaditi povećane troškove kroz više prodajne cijene. To se može odnositi na različite industrijske proizvode, građevinski materijal, prehrambenu proizvodnju, metalnu industriju i druge djelatnosti.

To ne znači da će svi proizvodi poskupjeti za 29 posto. Povećanje cijene struje predstavlja samo jedan dio ukupnih troškova proizvodnje, a konačan uticaj zavisi od udjela električne energije u poslovanju, mogućnosti kompanija da apsorbuju troškove i tržišnih uslova.

2. Dodatni pritisak na kućni budžet

Ako proizvođači i trgovci dio povećanih troškova prenesu na kupce, građani bi mogli plaćati više za svakodnevne proizvode i usluge.

Za domaćinstva s nižim primanjima i penzionere čak i relativno mala poskupljenja osnovnih proizvoda mogu predstavljati značajno opterećenje.

3. Rizik od smanjenja proizvodnje i radnih mjesta

Za kompanije koje posluju s malim profitnim maržama povećanje cijene električne energije može predstavljati ozbiljan problem. Neke bi mogle odgoditi investicije, smanjiti obim proizvodnje, ograničiti zapošljavanje ili, u najtežim slučajevima, smanjiti broj radnika.

Gubitak radnih mjesta ne bi pogodio samo zaposlene i njihove porodice. Manje prihoda građana znači i manju potrošnju, što se može negativno odraziti na trgovine, ugostiteljstvo i druge lokalne djelatnosti.

4. Dodatno slabljenje domaće konkurentnosti

Ako domaći proizvođači zbog skuplje električne energije budu imali veće troškove od konkurenata na drugim tržištima, mogli bi teže plasirati svoje proizvode.

To bi moglo otvoriti dodatni prostor za uvoz, a dugoročno oslabiti domaću proizvodnju i povećati zavisnost tržišta od stranih dobavljača.

Hoće li poskupjeti i struja za domaćinstva?

Važno je razlikovati cijenu električne energije za privredu od cijene koju plaćaju domaćinstva.

Cijene za domaćinstva u Federaciji BiH podliježu regulatornom postupku i odobrava ih Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK). Zbog toga najavljeno povećanje od 29 posto za industrijske kupce ne znači da će i računi domaćinstava automatski biti veći za isti procenat.

Ipak, ne treba zanemariti mogućnost posrednog uticaja. Ako povećani troškovi električne energije budu ugrađeni u cijene proizvoda i usluga, građani će ih osjetiti bez obzira na to da li se mijenja tarifa električne energije za njihova domaćinstva.

Drugim riječima, račun za struju može ostati isti, a ukupni troškovi života ipak porasti.

Elektroprivreda mora štititi svoje poslovanje, ali i privreda mora opstati

Položaj Elektroprivrede BiH i stanje domaće privrede ne bi trebalo posmatrati kao dva odvojena problema.

Elektroprivreda mora osigurati finansijsku održivost, ulagati u proizvodne kapacitete i infrastrukturu te poslovati odgovorno. S druge strane, nagla povećanja cijena energenata mogu ugroziti kompanije koje zapošljavaju veliki broj ljudi i stvaraju novu ekonomsku vrijednost.

Zbog toga je posebno važno pronaći rješenje koje neće kratkoročno zaštititi jednu stranu, a dugoročno dodatno oslabiti drugu.

Na zahtjev Unije poslodavaca Federacije BiH, za ponedjeljak je najavljen sastanak predstavnika poslodavaca, Elektroprivrede BiH i Vlade Federacije BiH. Očekuje se razgovor o mogućim rješenjima koja bi bila prihvatljiva za sve učesnike.

Jedna od mogućnosti o kojoj se govori jeste postepeno povećanje cijena, uz razmatranje posebnih modela za izvozne i strateški važne kompanije.

Pitanje koje se ne tiče samo privrednika

Najavljeno poskupljenje od 29 posto otvara mnogo šire pitanje od samih ugovora između Elektroprivrede BiH i industrijskih kupaca.

Ako privreda ne može podnijeti nove troškove, posljedice se mogu prenijeti na proizvodnju, zaposlenost, cijene proizvoda i životni standard građana. Ako, s druge strane, Elektroprivreda ne može osigurati održivo poslovanje, dugoročno su ugroženi i energetska sigurnost i stabilnost snabdijevanja.

Zato bi odluka o novim cijenama morala biti zasnovana na ozbiljnoj ekonomskoj analizi, uz jasno sagledavanje posljedica po cijeli lanac – od proizvođača električne energije, preko industrije i trgovine, do krajnjeg potrošača.

Građani možda neće dobiti novi račun za struju uvećan za 29 posto, ali bi mogli dobiti skuplju svakodnevicu. Upravo zbog toga ovo nije samo pitanje Elektroprivrede BiH i njenih industrijskih kupaca, nego pitanje koje se tiče ukupnog ekonomskog položaja stanovništva.

Izvor: BHRT, Analiza: LuPortal