Profesor vulkanologije Bill McGuire upozorava na mogućnost velikog urušavanja zapadne padine vulkana Cumbre Vieja na španskom ostrvu La Palma, što bi moglo pokrenuti cunami u Atlantskom okeanu. Jedan od najtežih scenarija predviđa talase koji bi do obala Floride mogli stići za približno devet sati. Ipak, naučnici se ne slažu oko razmjera moguće katastrofe, a novija istraživanja dovode u pitanje mogućnost talasa razorne snage nakon prelaska Atlantika.

Mogućnost nastanka megacunamija usljed urušavanja velikog dijela vulkanskog ostrva La Palma ponovo je privukla pažnju javnosti nakon upozorenja britanskog profesora vulkanologije Billa McGuirea.

Prema pisanju britanskog Daily Maila od 6. novembra 2026. godine, McGuire smatra da bi urušavanje zapadne padine vulkanskog grebena Cumbre Vieja moglo pokrenuti ogroman talas koji bi se proširio Atlantskim okeanom i stigao do istočne obale Sjedinjenih Američkih Država.

U jednom od najtežih kompjuterskih scenarija, talasi visoki približno 20 metara mogli bi stići do Floride za oko devet sati nakon urušavanja. Za druge dijelove istočne obale spominju se talasi visoki oko deset metara.

Važno je naglasiti da se radi o hipotetičkom scenariju, a ne o najavi da je urušavanje neposredno predstojeće.

Šta bi se dogodilo ako bi se dio vulkana urušio?

Cumbre Vieja nalazi se na ostrvu La Palma, koje pripada španskim Kanarskim ostrvima, u Atlantskom okeanu, nedaleko od sjeverozapadne obale Afrike.

Vulkanski greben dugačak je približno 19 kilometara, a pojedini njegovi dijelovi uzdižu se više od 1.900 metara iznad nivoa mora.

Zabrinutost se odnosi na zapadnu padinu vulkanskog masiva, za koju su ranija istraživanja ukazivala na mogućnost geološke nestabilnosti.

Prema McGuireovom objašnjenju, dio stijenske mase navodno se nakon erupcije 1949. godine djelimično odvojio, a istraživanja njegovog tima tokom devedesetih ukazivala su na postepeno pomjeranje prema okeanu.

Ukoliko bi se ogromna količina stijena odjednom obrušila u more, došlo bi do naglog potiskivanja velike količine vode. Takav događaj mogao bi izazvati cunami koji bi se širio okeanom.

Posebno opasan bio bi neposredni udar na La Palmu i susjedna ostrva, gdje bi posljedice mogle biti katastrofalne.

Važno je i to da za urušavanje vulkanske padine nije nužno potrebna aktivna erupcija. Geološki procesi, gasovi i promjene unutar stijenske mase mogu doprinijeti slabljenju strukture.

Zašto se naučnici ne slažu oko razmjera prijetnje?

Hipoteza o megacunamiju koji bi iz Kanarskih ostrva mogao stići do američke obale nije nova.

Još 2001. godine istraživači Steven Ward i Simon Day objavili su naučni rad u kojem su modelirali mogućnost urušavanja velikog dijela Cumbre Vieje.

Njihov model razmatrao je scenario u kojem bi između 150 i 500 kubnih kilometara stijenske mase završilo u okeanu. U zavisnosti od pretpostavljene veličine urušavanja, izračunati su talasi visoki od nekoliko do više od 20 metara na pojedinim dijelovima američke obale.

Međutim, kasnija istraživanja koristila su naprednije modele širenja talasa i preciznije podatke o dubini okeana.

Američki Geološki zavod (USGS) objavio je analizu prema kojoj bi čak i u ekstremnom scenariju urušavanja Cumbre Vieje maksimalna visina talasa duž istočne obale američkog kontinenta bila približno jedan do dva metra.

USGS ukazuje i na nedostatak pouzdanih geoloških dokaza koji bi potvrdili da su prethodni megacunamiji iz Kanarskih ostrva izazvali razaranja na udaljenim američkim obalama.

Dodatno, naučni rad objavljen 2026. godine u časopisu Journal of Applied Volcanology navodi da su cunamiji izazvani urušavanjem vulkanskih padina ozbiljna opasnost za obližnje obale, ali da je malo vjerovatno da će zadržati značajnu visinu nakon prelaska velikih okeanskih prostranstava.

To ne znači da je opasnost od vulkanskih cunamija izmišljena, već da je potrebno razlikovati lokalno razaranje od mogućnosti katastrofe na drugoj strani Atlantika.

Istorija pokazuje koliko vulkanski cunamiji mogu biti opasni

Postoje dobro dokumentovani slučajevi u kojima su urušavanja vulkanskih struktura izazvala smrtonosne cunamije.

Jedan od najpoznatijih dogodio se u decembru 2018. godine, kada je urušavanje dijela vulkana Anak Krakatau u Indoneziji pokrenulo cunami koji je pogodio obalne zajednice.

Poginulo je više od 400 ljudi, a hiljade objekata su uništene ili oštećene.

Još jedna velika tragedija dogodila se 1792. godine u Japanu, kada su zemljotresi povezani s vulkanom Unzen izazvali veliko klizište koje je pokrenulo talase u zalivu Ariake. U katastrofi je život izgubilo približno 15.000 ljudi.

Ovi događaji potvrđuju da vulkanska aktivnost i urušavanje velikih stijenskih masa mogu izazvati izuzetno razorne cunamije. Međutim, oni sami po sebi ne dokazuju da bi eventualno urušavanje Cumbre Vieje proizvelo talase razorne snage na drugoj strani Atlantika.

Postoji li neposredna opasnost?

Cumbre Vieja je aktivan vulkanski sistem, a posljednja velika erupcija na La Palmi trajala je od septembra do decembra 2021. godine.

Ipak, postojanje aktivnog vulkana ne znači da je njegovo katastrofalno urušavanje neposredno predstojeće.

Takvi događaji izuzetno su rijetki, a ozbiljnije promjene stabilnosti vulkanske strukture zahtijevale bi praćenje seizmičke aktivnosti i deformacija tla.

Naučnici posebno naglašavaju da se urušavanje velikih vulkanskih padina često odvija u više faza, a ne nužno kao jedan iznenadni događaj koji bi pokrenuo talas preko cijelog okeana.

Zbog toga je važno da se ovakve informacije predstavljaju bez nepotrebnog izazivanja panike.

Zaključak je da urušavanje dijela Cumbre Vieje predstavlja geološki moguću opasnost, posebno za Kanarska ostrva i okolne obale. Međutim, tvrdnje o talasima visokim desetinama metara koji bi za nekoliko sati razorili istočnu obalu SAD-a predstavljaju ekstremni scenario čija je vjerovatnost i naučna utemeljenost predmet ozbiljnih rasprava.

Izvori: Daily Mail, BBC Science Focus – analiza profesora Billa McGuirea, Američki geološki zavod (USGS), Journal of Applied Volcanology – naučna analiza iz 2026. godine, naučni rad Warda i Daya iz 2001. godine. Isttaživanje i obrada: LuPortal