Nakon višesedmičnih sukoba duž Durandove linije, Islamabad proglasio „otvoreni rat“, dok Kabul tvrdi da uzvraća na prekogranične napade

Sukob između Pakistana i Afganistana naglo je eskalirao nakon što su pakistanske snage izvele zračne udare na Kabul i druge gradove, dok su talibanske vlasti saopćile da su pokrenule „opsežne ofanzivne operacije“ duž zajedničke granice.

Pakistanski ministar odbrane Khawaja Asif poručio je da je „čaša strpljenja prelivena“ i da je sada riječ o „otvorenom ratu“ između dvije zemlje.

Koje su mete pogođene?

Prema navodima Islamabada, gađani su ciljevi koje Pakistan opisuje kao „talibanske vojne mete“ u Kabulu, provinciji Paktia i Kandaharu. Državni mediji u Pakistanu tvrde da su uništeni brigadni štabovi i skladišta municije.

Talibanski portparol Zabihullah Mujahid potvrdio je da su pogođene tri provincije, ali je osporio razmjere štete i broj žrtava koje navodi Pakistan.

Napadi i razmjena artiljerijske vatre zabilježeni su i u blizini ključnog graničnog prelaza Torkham, dok su obje strane prijavile žrtve – uz potpuno suprotne podatke o broju poginulih i ranjenih.

Suprotstavljene tvrdnje o žrtvama

Pakistanski zvaničnici tvrde da je ubijeno više od 130 talibanskih boraca, dok Kabul navodi znatno manji broj poginulih i istovremeno tvrdi da je nanio teške gubitke pakistanskoj vojsci.

Nezavisna potvrda tih informacija zasad nije moguća.

U ranijim napadima, prema tvrdnjama afganistanskih zvaničnika i humanitarnih izvora, među žrtvama je bilo i civila, uključujući žene i djecu, što je dodatno podiglo tenzije.

Šta stoji iza sukoba?

Granica između dvije zemlje, poznata kao Durandova linija, duga je 2.611 kilometara i decenijama je izvor sporova. Afganistan formalno ne priznaje ovu granicu, smatrajući je kolonijalnim nasljeđem koje dijeli paštunski narod.

Od povratka talibana na vlast 2021. godine, odnosi između Kabula i Islamabada postali su sve napetiji. Pakistan optužuje afganistanske talibane da pružaju utočište pakistanskim talibanima (TTP), koji izvode napade na teritoriji Pakistana, posebno u provincijama Khyber Pakhtunkhwa i Balochistan.

Analitičari ističu da afganistanske vlasti nisu spremne ili nisu u stanju da se odlučno obračunaju s TTP-om, dijelom zbog ideoloških i historijskih veza između grupa, ali i straha od unutrašnjih podjela.

Vojni disbalans

Stručnjaci upozoravaju da bi otvoreni rat teško mogao ići u korist Afganistana, koji nema klasičnu vojsku ni zračne snage uporedive s pakistanskim kapacitetima. Pakistan, s druge strane, ima značajnu zračnu nadmoć i sposobnost izvođenja udara duboko unutar afganistanske teritorije.

Ipak, analitičari ne isključuju nastavak intenzivne razmjene vatre i korištenje neregularnih metoda ratovanja duž granice.

Reakcije svijeta

Međunarodna zajednica pozvala je na hitnu deeskalaciju.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres apelovao je na obje strane da poštuju međunarodno pravo, dok su regionalne sile poput Irana i Rusije pozvale na dijalog i ponudile posredovanje.

Indija je osudila pakistanske zračne udare, navodeći da su izazvali civilne žrtve, dok Islamabad tvrdi da su mete isključivo vojnog karaktera.

Šta slijedi?

Iako je malo vjerovatno da će pakistanske kopnene snage ući duboko na teritoriju Afganistana, realna je opasnost od produženog i intenzivnog prekograničnog sukoba.

Ako talibanske vlasti ne poduzmu mjere protiv TTP-a, upozoravaju analitičari, dalja eskalacija čini se gotovo neizbježnom – što bi moglo destabilizirati širu regiju u trenutku kada su obje zemlje već suočene s ozbiljnim sigurnosnim i ekonomskim izazovima.

Izvor: AlJazeera