Nova notarska tarifa donosi veće troškove građanima, ali ne znači da svaki ugovor, punomoć ili ovjera moraju biti obavljeni kod notara. Odluke Ustavnog suda FBiH promijenile su pravila o notarskom monopolu, a građani često ne znaju koje poslove mogu završiti u općini, sudu ili bez notarske intervencije.

Nova tarifa od 26. novembra donosi veće cijene ovjere potpisa, dokumenata, kupoprodajnih ugovora, punomoći i drugih notarskih usluga. Međutim, građani ne moraju svaki ugovor i svaki dokument obrađivati kod notara. U Federaciji BiH postoje i druge mogućnosti ovjere, a odluke Ustavnog suda FBiH iz 2015. i 2019. godine značajno su promijenile pravila o poslovima koji su ranije bili rezervisani za notare.

Šta se mora raditi kod notara, a šta građani mogu završiti na drugim mjestima?

Nova Tarifa o nagradama i naknadama notara objavljena je 18. novembra 2026. godine u „Službenim novinama FBiH“, broj 91/26, a njena primjena počinje 26. novembra. Donijelo ju je Federalno ministarstvo pravde na prijedlog Notarske komore FBiH. Vrijednost jednog tarifnog boda iznosi jednu KM.

Poskupljenje nije jednako za sve usluge. Primjera radi, obrada kupoprodajnog ugovora za stan vrijedan 200.000 KM koštat će 480 KM bez PDV-a, odnosno 130 KM više nego ranije. Ovjera potpisa fizičke osobe poskupljuje sa četiri na sedam KM, dok ovjera kopije dokumenta do dvije stranice raste sa četiri na šest KM.

Posebno je značajno povećanje cijene obrade punomoći za prodaju nekretnina, koja će umjesto dosadašnjih 30 KM koštati od 100 do 300 KM, kao i notarske obrade testamenta, čija se cijena povećava sa 120 na 200 do 800 KM.

Ipak, važno je razumjeti da nova tarifa određuje cijene notarskih usluga, ali sama po sebi ne propisuje obavezu građana da svaki pravni posao obavljaju kod notara.

Koje poslove građani mogu obaviti bez notara?

Za veliki broj svakodnevnih pravnih poslova nije potrebna notarska obrada.

Ugovori o kupoprodaji automobila, namještaja, kućanskih aparata i drugih pokretnih stvari mogu se sastaviti bez notara. Isto važi za obične ugovore o pozajmici, zakupu, pružanju usluga, priznanice o primljenom novcu i različite međusobne sporazume građana, ukoliko posebnim propisom nije određena drugačija forma.

Građani mogu samostalno sastaviti i brojne izjave i punomoći, a kada je potrebna ovjera potpisa, ona se za dokumente za koje je to dopušteno može obaviti i u nadležnoj općinskoj ili gradskoj službi, odnosno kod nadležnog suda.

Također, ovjera kopija diploma, uvjerenja, ličnih dokumenata i drugih isprava ne mora se obavljati isključivo kod notara. Ove poslove obavljaju i nadležne općinske i gradske službe.

Šta je s kupoprodajom stanova, kuća i zemljišta?

Ovo je jedno od najvažnijih pitanja zbog visokih notarskih naknada.

Građani ne moraju automatski plaćati kompletnu notarsku obradu kupoprodajnog ugovora za nekretninu. U skladu s promjenama pravnog okvira nakon odluka Ustavnog suda FBiH, ugovor može biti sačinjen i kao privatna isprava, a za zemljišnoknjižni upis potrebno je ispuniti propisane uslove, uključujući odgovarajuću ovjeru potpisa.

Važno je razlikovati sastavljanje ugovora, ovjeru potpisa i postupak uknjižbe vlasništva. To nisu iste usluge niti imaju iste cijene. Za konkretan slučaj potrebno je provjeriti zahtjeve nadležnog zemljišnoknjižnog ureda.

Odluke Ustavnog suda FBiH: Kako je promijenjen položaj notara?

Da bi se razumjelo zbog čega notari danas nemaju isključivo pravo obrade svih pravnih poslova koje su nekada imali, potrebno je vratiti se na dvije važne odluke Ustavnog suda Federacije BiH.

Presuda U-15/10 od 2. decembra 2015. godine

Zakonom o notarima iz 2002. godine članom 73. bila je propisana obavezna notarska obrada za određene pravne poslove. Među njima su bili ugovori o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih i vanbračnih partnera, raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih osoba, ugovori kojima se obećava poklon, prenos vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama, kao i osnivački akti privrednih društava i promjene njihovih statuta.

Zakon je propisivao čak i da su pravni poslovi zaključeni bez obavezne notarske obrade ništavi.

Ustavni sud FBiH je presudom U-15/10 utvrdio da član 73. Zakona o notarima nije u skladu s Ustavom Federacije BiH.

Jedan od ključnih problema bio je način na koji je notarima zakonom dodijeljen monopol nad širokim krugom pravnih poslova, čime je drugim pravnim stručnjacima, posebno advokatima, bilo ograničeno obavljanje poslova za koje su također imali potrebne stručne kvalifikacije.

Sud je ukazao i na problem nepreciznog i nepredvidivog zakonskog rješenja kojim se obavezna notarska obrada mogla propisivati i drugim zakonima.

Ova presuda bila je značajna prekretnica jer je ukinula zakonski osnov za ranije široko propisivanje obavezne notarske obrade.

Presuda U-22/16 od 6. marta 2019. godine

Nakon presude iz 2015. godine, pojedini zakoni i dalje su sadržavali odredbe kojima se za određene pravne poslove zahtijevala isključivo notarska obrada.

Zbog toga je Ustavni sud FBiH ponovo razmatrao ovu problematiku i 2019. godine donio presudu U-22/16.

Ovom presudom utvrđena je neustavnost niza odredbi u Zakonu o registraciji poslovnih subjekata, Zakonu o stvarnim pravima, Zakonu o zemljišnim knjigama, Zakonu o nasljeđivanju i Porodičnom zakonu.

Među osporenim odredbama bile su i one kojima se zahtijevala notarska obrada ugovora vezanih za promet nekretnina, pojedinih nasljednopravnih poslova i osnivačkih akata privrednih društava.

Sud je ostavio mogućnost Parlamentu FBiH da u roku od šest mjeseci uskladi zakone s Ustavom, do kada su se osporene odredbe mogle primjenjivati.

Važno je naglasiti da Sud nije proglasio neustavnim sve odredbe navedenih zakona. Neke od njih izričito je ocijenio ustavnim, dok je druge osporio u određenim dijelovima.

Suština obje presude jeste da se obavezna notarska obrada ne može propisivati na način koji notarima daje neograničen monopol nad pravnim poslovima bez odgovarajućeg ustavnog opravdanja.

Novi zakon o notarima još je važan dio ove priče

Vlada Federacije BiH je 14. januara 2026. godine utvrdila Prijedlog novog zakona o notarskoj službi i uputila ga u parlamentarnu proceduru.

Predloženim zakonom obavezna notarska obrada ograničila bi se na posebno određene pravne poslove kod kojih je potrebna dodatna pravna zaštita, naročito kada su uključene maloljetne i poslovno nesposobne osobe, kao i osobe koje zbog invaliditeta, nepismenosti ili nepoznavanja službenih jezika zahtijevaju posebnu zaštitu.

Prijedlog obuhvata i pojedine nasljednopravne ugovore, poput ugovora o doživotnom izdržavanju i ustupanju i raspodjeli imovine za života.

Međutim, prijedlog zakona ne smije se predstavljati kao već usvojeni zakon. Za utvrđivanje obaveza građana mjerodavni su trenutno važeći propisi i odluke Ustavnog suda, a ne zakonska rješenja koja su tek predložena.

Građani imaju pravo znati kada im je notar zaista potreban

Poskupljenje notarskih usluga otvara i šire pitanje informisanosti građana o njihovim pravima.

Nije isto kada građanin mora pribaviti notarsku ispravu, kada mu je potrebna samo ovjera potpisa, a kada dokument može samostalno sastaviti i koristiti bez ikakve notarske intervencije.

Zbog toga bi bilo korisno da nadležne institucije i Notarska komora FBiH građanima pruže jasno i razumljivo objašnjenje o tome koji pravni poslovi zahtijevaju obaveznu notarsku formu, a za koje postoje jeftinije zakonske alternative.

Građani ne bi trebali plaćati skuplju uslugu samo zato što nisu upoznati s mogućnošću da određeni posao završe na drugom mjestu ili uz drugačiju formu dokumenta.

Izvori: Ustavni sud Federacije BiH – presuda U-15/10, Ustavni sud Federacije BiH – presuda U-22/16, Vlada FBiH – Prijedlog novog zakona o notarskoj službi, Službene novine FBiH – Tarifa o nagradama i naknadama notara, broj 91/26, Vijesti.ba.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i zasnovan je na dostupnim zakonskim propisima, odlukama Ustavnog suda FBiH i drugim javnim izvorima. Moguća su nenamjerna pogrešna tumačenja pojedinih pravnih odredbi. Za konkretne pravne poslove mjerodavno je tumačenje nadležnih institucija i stručnih pravnih osoba. Autor i LuPortal ne daju pravne savjete niti preuzimaju odgovornost za odluke čitalaca donesene isključivo na osnovu ovog teksta.