Predsjednik SDP-a BiH odbacuje medijske tvrdnje da je Trojka prestala postojati i poručuje da će o budućim potezima odlučivati sa partnerima i unutar stranačkih organa. Međutim, njegove današnje poruke otvaraju prostor za poređenje s ranijim obećanjima o stabilnosti političkog partnerstva, programskom pristupu i formiranju vlasti u interesu građana.

Predsjednik SDP-a BiH i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić oglasio se na Facebooku povodom medijskih napisa o mogućem raspadu Trojke, promjeni koalicionih partnera i razgovorima o budućem formiranju vlasti.

Nikšić tvrdi da pojedini mediji u ime SDP-a već dogovaraju koalicije, dijele funkcije i raskidaju političke saveze, iako, kako navodi, oni koji bi u tim procesima trebali učestvovati o tome nisu obaviješteni.

Odbacio je tvrdnje da je partnerima saopćio kako Trojka više ne postoji, naglašavajući da se takve informacije mogu direktno provjeriti s predstavnicima drugih stranaka.

– „Svoje političke partnere poštujem i s njima razgovaram otvoreno“, poručio je Nikšić.

Dodao je da ne želi učestvovati u medijskim spekulacijama te da će SDP o narednim koracima razgovarati s političkim partnerima i unutar stranačkih organa, uz uvažavanje izbornih rezultata i potrebe za odgovornim i funkcionalnim djelovanjem vlasti.

Njegova poruka, dakle, glasi da konačne odluke još nisu saopćene i da će zavisiti od razgovora i stranačkih procedura.

Međutim, pitanje nije samo šta Nikšić danas govori nego i koliko se sadašnji pristup podudara s političkim obećanjima koja su SDP i Trojka ranije predstavljali kao temelj svog djelovanja.

Od obećanja da se funkcije neće dijeliti bez programa do novih postizbornih razgovora

U maju 2026. godine, nekoliko mjeseci prije oktobarskih izbora, Nikšić je u intervjuu za „Slobodnu Bosnu“ izričito odbacio ideju da se unaprijed dijele funkcije i prave matematičke koalicije.

Tada je poručio da Trojka za SDP nije bila jednokratni izborni aranžman, već politički projekat koji je trebao promijeniti način funkcionisanja politike u BiH, udaljiti je od blokada i ucjena te usmjeriti prema reformama i evropskom putu.

Naglasio je i da SDP neće mijenjati stavove preko noći niti formirati vlast po svaku cijenu. Kao kriterije buduće saradnje naveo je političke vrijednosti, reformski kurs i spremnost partnera da rade u interesu građana.

Te poruke predstavljale su jasnu političku poziciju: Trojka nije trebala biti samo savez za osvajanje vlasti, nego dugoročniji politički projekat zasnovan na zajedničkim ciljevima.

Danas, nakon izbora, Nikšić ponovo insistira na razgovorima s partnerima i poštovanju stranačkih procedura. To samo po sebi nije suprotno ranijim stavovima. Naprotiv, razgovori su neizbježan dio formiranja vlasti.

Ipak, ukoliko su odnosi unutar Trojke zaista ozbiljno narušeni, javnost s pravom može očekivati objašnjenje šta se promijenilo u odnosu na ranije predstavljenu viziju zajedničkog političkog djelovanja.

Sjećanje na 2022. godinu: „Prvo program, pa onda podjela pozicija“

Nije ovo prvi put da se Nikšić suočava s pitanjima o koalicijama i političkim partnerstvima.

U oktobru 2022. godine, nakon tadašnjih Općih izbora, SDP je zagovarao formiranje vlasti bez SDA. Nikšić je poručivao da će se pregovori voditi na osnovu izbornog programa, a ne puke podjele funkcija.

U izjavi od 5. oktobra 2022. godine naglasio je da će SDP na pregovarački sto staviti svoj program te da će koalicioni sporazum biti potpisan nakon usaglašavanja ključnih pravaca djelovanja buduće vlade. Kritizirao je dotadašnju praksu formiranja vlasti prvenstveno na osnovu broja raspoloživih zastupnika i podjele pozicija.

Nekoliko dana kasnije, 8. novembra 2022. godine, ponovio je princip koji je SDP predstavljao kao ključnu razliku u odnosu na ranije političke prakse.

– „Prvo program, pa onda podjela pozicija“, bila je poruka kojom je najavio pregovore o formiranju vlasti s HDZ-om BiH i drugim političkim partnerima.

Taj princip podrazumijevao je da se prije dogovora o ministarstvima i drugim funkcijama utvrde ciljevi, obaveze i program rada buduće vlasti.

Upravo zato današnje rasprave o opstanku Trojke i mogućim novim koalicijama ne treba posmatrati samo kroz pitanje ko će s kim razgovarati. Važnije je hoće li eventualni novi dogovori biti zasnovani na jasno predstavljenom programu ili će se politička rasprava svesti na matematičko utvrđivanje većine i raspodjelu funkcija.

Trojka kao politički projekat ili izborni savez?

Posebno je zanimljiva Nikšićeva tvrdnja iz maja ove godine da Trojka nije bila jednokratni izborni aranžman.

Takva formulacija stvara očekivanje da će SDP, NiP i Naša stranka, uprkos mogućim neslaganjima, pokušati sačuvati politički projekat koji su zajednički predstavljali građanima.

Međutim, političko partnerstvo nije moguće očuvati samo izjavama o međusobnom poštovanju. Njegova stvarna snaga pokazuje se onda kada dođu izborni porazi, neslaganja oko odgovornosti i različite procjene o tome s kim treba formirati vlast.

S druge strane, ne treba unaprijed zaključiti da je Trojka prestala postojati samo na osnovu medijskih napisa. Za takvu tvrdnju potrebne su potvrde učesnika, a Nikšić je upravo te navode demantovao.

Ipak, ostaje legitimno pitanje šta će biti sa zajedničkim političkim ciljevima ukoliko se stranke odluče za različite puteve nakon izbora.

Šta građani imaju pravo očekivati?

Nikšić je u svojoj objavi naglasio potrebu uvažavanja izbornih rezultata i odgovornog funkcionisanja vlasti. To su legitimni kriteriji, ali oni podrazumijevaju i političku odgovornost prema biračima.

Ako je SDP prije izbora tvrdio da neće praviti vlast po svaku cijenu, onda bi i buduće odluke o koalicijama trebalo obrazložiti konkretnim programskim razlozima.

Ako je Trojka predstavljena kao dugoročan politički projekat, građani imaju pravo znati da li taj projekat i dalje postoji, šta ga danas povezuje i postoje li neslaganja koja dovode u pitanje njegov opstanak.

A ako se politički kurs mijenja, takva promjena ne mora automatski značiti izdaju principa. Međutim, zahtijeva jasno objašnjenje razloga, ciljeva i posljedica za građane.

U konačnici, Nikšić je u pravu kada kaže da medijske spekulacije ne mogu zamijeniti zvanične odluke političkih stranaka. Ali isto tako, ranije izjave političkih lidera ostaju dio javnog zapisa i legitimna osnova za poređenje njihovih obećanja s kasnijim postupcima.

Zato ključno pitanje nije samo postoji li Trojka ili ne postoji, nego jesu li programski principi na kojima je nastala i dalje važniji od interesa za očuvanje vlasti.

Odgovor na to pitanje neće dati samo Facebook objave i demantiji. Pokazat će ga konkretni politički dogovori, njihov sadržaj i spremnost SDP-a i njegovih partnera da javnosti objasne odluke koje će donijeti nakon izbora.

Izvori: FB, SDP BiH, Slobodna Bosna. Analiza: LuPortal